Kako pojedinci dođu do tridesetih, primjetan broj se bori s konzumacijom mliječnih proizvoda i možda ih počne eliminirati iz svoje prehrane, često nesvjesno. Iako se mliječni proizvodi obično smatraju izvorom prehrane, neke vrste mogu negativno utjecati na naše zdravlje, posebice u vezi s crijevnom florom i tjelesnom težinom.
Evo tri mliječna proizvoda koja bi trebalo ograničiti ili potpuno izbaciti. Punomasno mlijeko Iako punomasno mlijeko nudi obilje hranjivih tvari, ono također ima visoku razinu zasićenih masti. Pretjerana konzumacija može pridonijeti pretilosti i povećati rizik od srčanih bolesti.
Osim toga, Harvard T.H. Chan School of Public Health napominje da neki ljudi mogu doživjeti poremećaje u crijevnoj flori, što rezultira probavnim problemima. 2. Jogurt s dodanim sastojcima Mnogi jogurti na današnjem tržištu sadrže umjetne arome i dodane šećere, stvarajući dojam da su zdrava opcija, ali mogu biti štetni za vaše zdravlje. Journal of Nutrition izvještava da ovi dodaci prehrani mogu poremetiti ravnotežu crijevne flore i pridonijeti debljanju.
Savjetuje se odabir jogurta s niskim udjelom šećera i bez aditiva. Krem sir i kiselo vrhnje obično imaju velike količine zasićenih masti i kalorija. Redovita konzumacija ovih proizvoda može pridonijeti debljanju, a njihova povišena razina masnoće može negativno utjecati na zdravlje srca.
Kao što je primijetio American Journal of Clinical Nutrition, određene namirnice mogu izazvati upalne reakcije u tijelu, što može dovesti do dodatnog oštećenja crijevne flore. Iako mliječni proizvodi mogu biti dio hranjive prehrane, ključno je identificirati koje bi vrste mogle biti štetne za vaše zdravlje.
Konzumacija punomasnog mlijeka, aromatiziranih jogurta i krem sireva može ometati crijevne bakterije i postupno pridonijeti debljanju. Obično je odabir prirodnih, nerafiniranih proizvoda i umjereni unos mliječnih proizvoda najrazumnija strategija.
BONUS TEKST
Do 2050. godine gotovo 50% svjetske populacije moglo bi se susresti s poteškoćama u jasnom viđenju udaljenih predmeta. Vidu se često posvećuje malo pažnje dok problemi ne postanu očiti, a prevalencija miopije ili kratkovidnosti je u porastu. Kako navodi oftalmolog prof.dr.sc. Igora Kovačevića, Svjetska zdravstvena organizacija predviđa znatan porast problema s vidom, predviđajući da bi gotovo polovica svjetske populacije do 2050. mogla biti pogođena kratkovidnošću.
Pandemija i porast vremena provedenog ispred ekrana pridonijeli su pogoršanju zdravlja naših očiju, no brojni slučajevi oštećenja vida mogu se izbjeći. Ističe važnost rutinskih pregleda za otkrivanje i rješavanje problema kao što su katarakta i glaukom. Osim toga, on ističe sedam uobičajenih navika kojima se nesvjesno bavimo, a koje mogu oštetiti naš vid.
Možda ćete primijetiti da sve više vremena posvećujete ekranima. U našem sadašnjem digitalnom dobu, značajan broj ljudi provodi brojne sate pred računalima, telefonima ili televizorima. Dugotrajno izlaganje plavom svjetlu može dovesti do simptoma kao što su umor očiju, suhoća i pogoršanje kvalitete vida; stoga se preporučaju pauze svakih 20 minuta. Također je važno izbjegavati korištenje naočala koje nemaju UV zaštitu.
Ultraljubičaste zrake predstavljaju rizik za zdravlje očiju, potencijalno dovodeći do katarakte i drugih stanja. Naočale bez zaštitnih značajki ne samo da ne štite oči, već ih mogu izložiti dodatnim rizicima. Važno je odabrati naočale koje nose oznaku UV400. Osim toga, vaša prehrana može biti manjkava od potrebnih hranjivih tvari. Kako bismo podržali zdravlje očiju, ključno je konzumirati prehranu koja obiluje voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama, koje se mogu naći u masnoj ribi, avokadu i orašastim plodovima.
S druge strane, nedostatak esencijalnih hranjivih tvari poput vitamina A, C i E može dovesti do problema s vidom. Pušenje ima značajan negativan učinak na zdravlje, utječući na više aspekata, uključujući i vid. Studije pokazuju da su osobe koje puše izložene većem riziku od pojave katarakte i makularne degeneracije. Preporučljivo je suzdržati se od oslanjanja na predložene naočale.
Neophodno je redovito korištenje naočala koje vam je propisao liječnik. Nepridržavanje ove preporuke može dovesti do povećanog naprezanja očiju i pada kvalitete vida. Također se ne preporučuje obavljanje zadataka ili čitanje u slabo osvijetljenim uvjetima. Nedovoljno osvjetljenje može pridonijeti naprezanju očiju, a bavljenje aktivnostima u slabom okruženju može pogoršati postojeće probleme s vidom.
Prilikom čitanja ili rada ključno je osigurati odgovarajuću rasvjetu. Mnogi pojedinci često zanemaruju rutinske oftalmološke preglede, ali rano otkrivanje problema s vidom može spriječiti teže komplikacije. Ako primijetite bilo kakve promjene u vidu, važno je zakazati termin.
