Problem sa kojim se susreće sve veći broj ljudi jeste visok holesterol. On se manifestuje na mnoge načine a neki od njih nisu tako uobičajeni.
Povišen holesterol jedan je od najpodmuklijih zdravstvenih problema današnjice. Razvija se polako i uglavnom bez izraženih simptoma, zbog čega ga mnogi ne prepoznaju dok već ne dođe do ozbiljnih komplikacija. Ipak, tijelo povremeno daje suptilne signale koji mogu ukazivati na prisustvo ovog problema. Tri dijela tijela – lice, ruke i noge – često mogu pokazati rane znakove da je nivo holesterola previsok.
U medicini je ovo stanje poznato kao hiperlipidemija, što označava povišene nivoe masti u krvi. Najveći problem predstavlja LDL holesterol, poznat i kao „loš holesterol“, jer se taloži u krvnim sudovima, sužava ih i smanjuje njihovu elastičnost. Posljedice mogu biti infarkt, moždani udar, angina pektoris ili bolesti perifernih arterija.
Iako je analiza krvi jedini siguran način da se utvrdi nivo holesterola, određene vizuelne promjene na tijelu mogu poslužiti kao upozorenje.
Na licu, posebno oko očiju, može se javiti pojava žućkastih naslaga poznatih kao ksantelazme. Ove meke, bezbolne promjene smještene su uglavnom na kapcima, najčešće u unutrašnjim uglovima. Mada same po sebi nisu opasne, one su jasan pokazatelj metaboličkog disbalansa i često prate hronične bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i gojaznosti.
- Drugi vizuelni znak je arcus senilis – bjelkasti ili sivkasti prsten koji se javlja oko rožnjače oka. Kod starijih osoba to se smatra normalnim dijelom starenja, ali kod mlađih može biti znak ozbiljnog kardiovaskularnog rizika.
Na rukama, simptomi su rjeđi, ali se takođe mogu primijetiti. I tu se mogu javiti ksantelazme, najčešće u obliku malih kvržica ispod kože na šakama i oko zglobova. Ozbiljniji pokazatelj je pojava simptoma periferne arterijske bolesti, poput utrnulosti, slabosti mišića, rana koje sporo zarastaju i hladnoće u prstima. Sve to ukazuje na oslabljen protok krvi izazvan začepljenjem krvnih sudova masnim naslagama.
Kada su u pitanju noge, simptomi su obično najizraženiji. Sužene arterije smanjuju cirkulaciju ka donjim ekstremitetima, što se manifestuje grčevima u mišićima tokom hodanja, hladnim stopalima, blijedilom kože, pa čak i usporenim zarastanjem rana ili gubitkom mišićne mase.
Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma, preporučljivo je da zatražite analizu lipida u krvi i obavite pregled kod ljekara. Rano otkrivanje može spriječiti nastanak ozbiljnijih komplikacija.
Terapija ne podrazumijeva samo upotrebu lijekova. Ključni faktor u borbi protiv povišenog holesterola jeste promjena načina života. Sljedeće navike su najefikasnije:
- Izbacivanje zasićenih i trans masti iz ishrane – potrebno je smanjiti unos pržene hrane, industrijskih proizvoda i mesnih prerađevina.
- Uvođenje zdravih masti – preporučuju se namirnice poput maslinovog ulja, avokada, oraha i badema, koje pomažu u regulaciji holesterola.
- Povećanje unosa vlakana – konzumacija mahunarki, integralnih žitarica, svježeg voća i povrća značajno doprinosi zdravlju srca.
- Redovna fizička aktivnost – svakodnevna šetnja u trajanju od 30 minuta već donosi vidljive rezultate.
- Prestanak pušenja i umjeren unos alkohola – faktori koji direktno utiču na funkciju krvnih sudova i rad srca.
Važno je naglasiti da nijedna promjena ne daje rezultate preko noći, ali dosljednost i kombinacija navedenih mjera mogu donijeti trajne koristi.
Signali koje primijetimo na površini tijela često su odraz onoga što se dešava iznutra. Stoga, umjesto da ih zanemarimo, treba ih posmatrati kao vrijedne upozoravajuće znakove koji nam daju šansu da djelujemo prije nego što bude kasno. Uz podršku ljekara i promjene koje su dostupne svakome, kontrola holesterola može postati stvarnost, a zdraviji život dostižan cilj.
