Danas ćemo pisati o moždanom udaru koji nastaje kada dože do prekida dotoka krvi u dio mozga, nakon čega moždane ćelije počnu odumirati zbog nedostatka kiseonika i hranjivih materija.
Fibrilacija atrija predstavlja poremećaj srčanog ritma koji se često javlja kao posljedica različitih hroničnih bolesti. Ovo stanje nerijetko prati oboljenja kao što su hipertenzija, angina pektoris, dijabetes melitus, zatajenje srca, kao i hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP). Zbog povezanosti sa tako širokim spektrom drugih bolesti, fibrilacija atrija se često ne prepoznaje na vrijeme, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Jedan od najvećih problema u vezi s ovom aritmijom jeste to što mnogi ljudi uopšte nisu svjesni da je imaju. Simptomi mogu biti vrlo blagi, a u nekim slučajevima potpuno izostaju. Odsustvo tegoba ne znači da je stanje bezopasno – naprotiv, kod velikog broja pacijenata, prva manifestacija fibrilacije atrija može biti moždani udar. Ova činjenica dodatno pojačava potrebu za ranom dijagnostikom i preventivnim mjerama.
Prema riječima stručnjaka, posebno dr. Simića, značajan broj pacijenata razvija tzv. asimptomatsku fibrilaciju atrija. To znači da osoba nema izražene ili uočljive simptome, te stoga ne traži medicinsku pomoć sve dok se ne pojavi ozbiljna posljedica. Najčešće je to moždani udar, koji može imati devastirajuće posljedice po kvalitet i trajanje života. Upravo iz tog razloga, ističe se značaj preventivnog praćenja zdravstvenog stanja, naročito kod ljudi koji su u povećanom riziku – posebno onih starijih od 60 godina.
- Za osobe u ovoj starosnoj grupi preporučuje se redovno praćenje elektrokardiografskim (EKG) pregledima, kao i provođenje testova opterećenja. Optimalna učestalost ovih pregleda je dva do tri puta godišnje. Osim toga, važno je i kontrolisati nivo lipida u krvi, jer povećane vrijednosti holesterola i triglicerida mogu dodatno pogoršati kardiovaskularno stanje. Kod mlađih osoba koje nemaju izražene faktore rizika, dovoljno je obavljati osnovne kontrole jednom godišnje, što predstavlja minimalni preporučeni ritam nadzora.
Kada je riječ o dijagnozi, ona se u većini slučajeva može postaviti vrlo jednostavno. EKG uređaji, koji bilježe električnu aktivnost srca, često odmah otkriju prisustvo nepravilnog srčanog ritma. Kod pacijenata kod kojih se sumnja na povremenu (paroksizmalnu) formu fibrilacije, koristi se Holter monitor, koji omogućava kontinuirano snimanje srčanog ritma tokom 24 ili 48 sati. Ova metoda je vrlo efikasna u otkrivanju povremenih epizoda aritmije koje se ne zabilježe prilikom običnog EKG pregleda.
Kada se dijagnoza jednom postavi, slijedi pristup liječenju, koji se zasniva na dva osnovna principa: kontrola srčanog ritma i prevencija komplikacija. Prvi korak je primjena antiaritmika, lijekova koji pomažu u vraćanju i održavanju normalnog srčanog ritma. Drugi, jednako važan korak, jeste primjena antikoagulansa – lijekova koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Upravo ugrušci, koji se mogu formirati zbog nepravilnog rada srca, najčešće uzrokuju moždane udare kod pacijenata s fibrilacijom atrija.
U posljednjim godinama, medicinska terapija je značajno napredovala. Pojavili su se novi lijekovi, koji iako često skuplji od starijih varijanti, pokazuju veću efikasnost i sigurnost. Njihova primjena značajno smanjuje rizik od moždanog udara i drugih komplikacija, uz manji broj nuspojava. Osim farmakološke terapije, kod određenih pacijenata može se razmotriti i ablacija, minimalno invazivna procedura koja se koristi za uklanjanje izvora aritmije unutar srčanog tkiva.
- Zahvaljujući svim ovim mogućnostima, većina pacijenata danas može voditi potpuno funkcionalan i kvalitetan život, uprkos dijagnozi fibrilacije atrija. Ključno je, međutim, da se stanje otkrije na vrijeme i da se terapija redovno sprovodi. Edukacija javnosti o simptomima, važnosti preventivnih pregleda i dostupnim metodama liječenja može igrati odlučujuću ulogu u borbi protiv komplikacija koje ovo stanje nosi sa sobom.
Uzimajući sve u obzir, može se reći da je pravovremeno otkrivanje i odgovorno praćenje zdravlja ključ uspjeha u liječenju fibrilacije atrija. Posebno treba obratiti pažnju na starije populacije i osobe sa već postojećim hroničnim bolestima, koje su najpodložnije ovom poremećaju.
