U nastavku današnjeg članka ćemo se dotaći teme zgrušavanja krvi nakon korona virusa. Koji su zapravo to simptomi na koje je potrebno obratiti pažnju te kako na najbolji način da sačuvamo zdravlje pročitajte u nastavku.
Iako se mnogi nadaju da se borba s virusom SARS-CoV-2 završava čim test pokaže negativan rezultat, istina je daleko složenija. Za veliki broj ljudi oporavak ne donosi potpuni povratak zdravlju. Jedna od najopasnijih posljedica infekcije je povećana gustina krvi, poznata i kao hiperkoagulabilnost – stanje koje može ostati neotkriveno, ali nosi rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući trombozu, plućnu emboliju, moždani ili srčani udar.
Simptomi koje ne treba ignorisati
Iako virus više nije prisutan, organizam i dalje može voditi tihu unutrašnju borbu, posebno unutar krvnih sudova. Osobe koje su imale težu kliničku sliku, stariji i oni s hroničnim bolestima često i mjesecima nakon infekcije osjećaju:
- učestale glavobolje koje ne prestaju,
- nestabilnost pri hodu, vrtoglavicu,
- trnjenje i hladnoću u prstima, naročito donjih ekstremiteta,
- pritisak u grudima i otežano disanje, čak i pri blagom naporu.
Ovi simptomi mogu ukazivati na to da je krv postala gušća, što usporava cirkulaciju i povećava mogućnost nastanka krvnih ugrušaka.
Zašto dolazi do zgrušavanja krvi nakon COVID-19?
Prema mišljenju stručnjaka, uključujući hematologe poput doktorke Svetlane Bičkove, glavni razlog leži u dugotrajnom imunološkom odgovoru nakon preležane infekcije. Virus pokreće lanac upalnih procesa koji oštećuju unutrašnje slojeve krvnih sudova i remete ravnotežu faktora zgrušavanja. Kod nekih osoba ovaj poremećaj traje i mjesecima nakon što je infekcija formalno završena.
Opasnosti koje hiperkoagulabilnost nosi
Gustija krv nije bezazlena pojava. Ona može izazvati blokade u krvnim sudovima, čime direktno ugrožava funkcionisanje vitalnih organa:
- Tromboza: najčešće u nogama, može izazvati bol i oticanje.
- Plućna embolija: krvni ugrušak dospijeva u pluća, što može biti životno ugrožavajuće.
- Moždani udar: ako ugrušak dođe do mozga, mogu nastupiti trajne neurološke posljedice.
- Infarkt: kada se začepe arterije koje hrane srce.
- Oštećenje bubrega: smanjena prokrvljenost može izazvati funkcionalni pad.
Kako prepoznati rizik?
Ključ je u pravovremenim laboratorijskim analizama. Ljekari savjetuju sljedeće testove kao najpouzdanije pokazatelje poremećaja zgrušavanja:
- Koagulogram – procjenjuje sposobnost krvi da se zgrušava.
- D-dimer – ključni marker koji pokazuje prisustvo ili rizik od ugrušaka.
- PT i APTT testovi – mjere vrijeme koje je potrebno da se stvori ugrušak i otkrivaju moguće poremećaje.
Ukoliko testovi ukažu na povišene vrijednosti ili postojanje hiperkoagulacije, neophodno je odmah započeti terapiju, u dogovoru sa ljekarom.
Prevencija i tretman – kako zaštititi organizam
Mnogi simptomi zadebljane krvi mogu biti suptilni, pa je prevencija najbolji alat. Evo kako da smanjite rizik:
- Unosite dovoljno tečnosti – minimum 2–2,5 litra dnevno vode pomaže cirkulaciji i razrjeđuje krv.
- Pravilna ishrana – uključite namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama (riba, lanene sjemenke), antioksidansima (borovnice, zeleni lisnati povrće) i izbjegavajte rafinisane masti.
- Fizička aktivnost – kretanje, čak i u obliku šetnje 30 minuta dnevno, poboljšava cirkulaciju i sprječava stvaranje ugrušaka.
- Izbjegavajte duvan i alkohol – oba faktora negativno utiču na krvne sudove i povećavaju viskoznost krvi.
- Kontrolišite hronične bolesti – osobe sa dijabetesom ili visokim pritiskom su posebno ranjive.
- Lijekovi po potrebi – u nekim slučajevima ljekar može preporučiti antikoagulanse poput aspirina, varfarina ili drugih sredstava za sprječavanje zgrušavanja krvi.
Završna poruka: osluškujte svoje tijelo
Post-COVID sindrom nije mit, već stvarnost s kojom se suočavaju hiljade ljudi. Gustina krvi je jedan od najozbiljnijih aspekata tog sindroma, ali i onaj koji se može pravovremeno otkriti i tretirati. Ako osjećate simptome poput umora, bola u grudima, trnjenja udova ili nedostatka vazduha – ne čekajte.
Vaše zdravlje ne prestaje tamo gdje se infekcija završila – upravo tada započinje nova faza brige i odgovornosti. Posvetite pažnju svom tijelu, obavite kontrolne preglede i birajte životne navike koje podupiru oporavak.
