Ugledni kardiovaskularni hirurg, dr Emir Solaković, upozorio je da rutinski laboratorijski nalazi ne otkrivaju uvijek pravu sliku stanja organizma, posebno kada je riječ o riziku od srčanog ili moždanog udara. Iako se većina pacijenata oslanja na osnovne parametre kao što su holesterol, šećer ili krvni pritisak, doktor naglašava da mnogo dublji uvid daju upalni markeri, među kojima su posebno značajni CRP (C-reaktivni protein) i fibrinogen.
Prema njegovim riječima, ljudi često vjeruju da su kardiovaskularne bolesti isključivo rezultat loše ishrane ili nedostatka fizičke aktivnosti. Iako su to nesumnjivo važni faktori, istinska prijetnja često dolazi iznutra – tiha i neprimjetna. Hronične ili čak blage infekcije, koje ne izazivaju uočljive simptome, mogu ozbiljno narušiti zdravlje krvnih sudova. Oštećenje endotela, unutrašnjeg sloja arterija, može nastati upravo zbog tih skrivenih upalnih procesa. Kroz mikrooštećenja u zidovima arterija počinju da se nakupljaju elementi krvi – eritrociti, leukociti i trombociti – stvarajući temelj za aterosklerozu. Ovo stanje polako, ali sigurno sužava krvne sudove, povećavajući šansu za infarkt ili moždani udar.
Poseban akcenat dr Solaković stavlja na CRP, jedan od najpouzdanijih pokazatelja upale. Za razliku od klasičnih vrijednosti poput sedimentacije ili broja leukocita, CRP preciznije ukazuje na prisustvo hroničnih upalnih stanja. Kod zdravih osoba vrijednosti CRP-a su do 5 mg/L, a sve iznad tog nivoa ukazuje na procese koje tijelo pokušava da riješi u tišini, često bez da mi to i primijetimo. Ako je CRP povišen, čak i uz terapiju, to je jasan znak da organizam i dalje vodi borbu. S druge strane, njegovo opadanje nakon nekoliko dana terapije pokazuje da liječenje daje rezultate.
- Još jedan ključni faktor koji se često previđa jeste fibrinogen, protein koji učestvuje u procesu zgrušavanja krvi. U uslovima kada su njegove vrijednosti povišene, krv postaje gušća, teže prolazi kroz krvne sudove, a to stvara idealne uslove za stvaranje ugrušaka. Fibrinogen se u organizmu pretvara u tanke niti koje pomažu u formiranju tromba, ali kada ih ima previše, krvni sistem postaje opterećen.
Faktori koji utiču na povišene vrijednosti fibrinogena su brojni – od gojaznosti, preko pušenja, do hroničnog stresa, hipertenzije i nedostatka fizičke aktivnosti. Zanimljivo je da čak i kada svi drugi nalazi izgledaju dobro – holesterol u granicama, šećer pod kontrolom, pritisak stabilan – povišeni CRP i fibrinogen i dalje mogu značiti visoki rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih incidenata.
Zato je, kako doktor ističe, prevencija daleko važnija od reakcije. Nema potrebe čekati prve simptome da bismo krenuli s ispitivanjem. Naprotiv, pravovremeni pregledi i prošireni laboratorijski testovi mogu otkriti ono što tijelo već dugo pokušava da nam saopšti. CRP i fibrinogen, iako često zanemareni, predstavljaju alarm koji treba ozbiljno shvatiti.
Osim dijagnostike, znanje o ovim parametrima pomaže i u izboru terapije. Ako je jasno da postoji upala, ali se CRP ne smanjuje, znak je da se mora mijenjati pristup. Ukoliko se vrijednosti popravljaju, to znači da smo na pravom putu. Ovakav princip vodi ka personalizovanom pristupu liječenju, gdje svaki pacijent dobija tačno ono što njegov organizam zahtijeva.
- Najveća poruka koju dr Solaković upućuje svima jeste da zdravlje ne smije čekati. Ne treba se oslanjati samo na ono što je vidljivo. Tihe upale, poremećaji koagulacije i opterećenje krvnih sudova su procesi koji se razvijaju mjesecima, čak i godinama, bez simptoma. I upravo zbog toga je važno da se shvati da o zdravlju moramo razmišljati prije nego što se pojavi bol – jer tada je možda već kasno.
U konačnici, razumijevanje kako rade CRP i fibrinogen, te šta njihovi nivoi znače, može predstavljati razliku između bolesti i prevencije. Znanje postaje najjači lijek, a briga o sebi – najbolja odluka koju možemo donijeti.
