Danas ćemo govoriti o stablima za koja se govori da ih ne treba saditi u dvorištima. Pored oraha još jedno drvo ne donosi mnogo sreće za vašu porodicu.
Mnogi ljudi koji imaju dvorište prirodno teže tome da svoj prostor učine ljepšim, funkcionalnijim i prijatnijim za boravak. Sadnja drveća se pritom često podrazumijeva – bilo da žele hladovinu, estetsku vrijednost ili domaće plodove iz vlastite bašte. Međutim, ono što se često zaboravi jeste da nisu sva stabla jednako pogodna za sadnju u neposrednoj blizini kuće.
Prije bilo kakve sadnje, važno je razmisliti o tome kako će se određeno drvo ponašati kada naraste. Neki izbori, iako na prvi pogled izgledaju savršeno, mogu kasnije izazvati velike probleme. Zato je korisno konsultovati se sa stručnjacima za hortikulturu, pejzažnim arhitektama ili iskusnim vrtlarima. Oni mogu pomoći da se izbjegnu greške koje bi kasnije mogle zahtijevati ozbiljne građevinske intervencije.
- Jedan od takvih primjera je smokva, drvo koje se često sadi zbog svojih ukusnih plodova i privlačnog izgleda. Iako je smokva otporna i cijenjena u mnogim krajevima, malo ko zna da njeno korenje može biti izuzetno agresivno. Smokvino korenje se brzo širi i pokazuje veliku upornost u potrazi za vodom. To znači da se lako može infiltrirati u temelje kuće, pukotine u betonskoj podlozi, pa čak i podzemne instalacije.
Kada smokvino korenje osjeti izvor vlage, ono će se, bez obzira na prepreke, kretati ka njemu. Podrumi, temeljne konstrukcije, pa čak i vodovodne ili kanalizacione cijevi, mogu se naći na udaru. Ukoliko se korijen omota oko cijevi, s vremenom može izazvati pritisak, oštećenje, pa čak i pucanje instalacija. Popravke takvih problema nisu samo skupe, već mogu biti i veoma komplikovane, jer često uključuju iskopavanja, rušenje betona ili čak rekonstrukciju dijela kuće.
U brojnim slučajevima ljudi sade smokvu iz emocionalnih razloga, ne sluteći da će za samo nekoliko godina njihova odluka dovesti do velikih komplikacija. Zato se savjetuje da, ako se smokva već sadi, to bude na dovoljnoj udaljenosti od objekta – po mogućnosti na samom rubu dvorišta, gdje njeno korenje neće moći da napravi štetu.
Slična situacija je i sa orahom. Iako cijenjen zbog svojih zdravih plodova i kvalitetnog drveta, orah posjeduje snažan i široko rasprostranjen korijen koji takođe može ugroziti stabilnost temelja kuće. Osim toga, orah ispušta određene supstance koje negativno utiču na rast drugih biljaka u njegovoj blizini. Zbog toga nije poželjan u blizini povrtnjaka ili osjetljivih biljnih kultura.
Naravno, ovo ne znači da bi smokva ili orah trebali biti potpuno izbačeni iz vašeg vrta. Oni mogu obogatiti prostor svojim izgledom i plodovima, ali samo ako se mudro pozicioniraju. Ključ je u tome da se o njima razmišlja kao o snažnim prirodnim elementima koji imaju potencijal da prouzrokuju nepredviđene probleme ako se ne postavi prava distanca između njih i objekata.
- Prilikom planiranja sadnje, korisno je postaviti nekoliko ključnih pitanja: Kolika će biti veličina stabla kad naraste? Koliko duboko i široko ide njegov korijenski sistem? Može li predstavljati prijetnju za kuću, podzemne cijevi ili instalacije? Na kojoj udaljenosti bi to drvo trebalo da se posadi da bi se izbjegli ti problemi?
Malo dodatnog truda u fazi planiranja može vam uštedjeti velike troškove i nevolje kasnije. Svako dvorište može biti i lijepo i sigurno, ako se pristupi sa znanjem i razumijevanjem prirodnog ponašanja biljaka. Priroda može biti vaš saveznik, ali samo ako je poštujete i razumijete.
