Za osobe s kroničnim bolestima dovoljno odmora ključno je za očuvanje zdravlja. Budući da je svaki organizam poseban, potrebno je svoje obrasce spavanja prilagoditi njegovim specifičnim zahtjevima i dnevnim navikama. Ipak, postoje općenite smjernice za preporučeno vrijeme spavanja za različite faze života.
Evo nekoliko prijedloga za poboljšanje kvalitete sna: Preporučeno trajanje spavanja za različite dobne skupine je kako slijedi: novorođenčad (0-3 mjeseca) trebala bi spavati 2-5 sati popodne, a dojenčad (4-11 mjeseci) trebala bi spavati 2-5 sati12-15 sati, mala djeca (1-2 godine) trebaju spavati od 11 do 14 sati, predškolci (3-5 godina) trebaju spavati od 10 do 13 sati, djeca školske dobi (6-13 godina) trebaju ići na spavanje između 10 i 13 sati. Tinejdžeri (14-17 godina) trebaju spavati 8-10 sati, odrasli (26 godina). trebaju spavati 7-9 sati -64 godine) trebaju spavati 7-9 sati, a stariji od 65 godina trebaju spavati najmanje 7-8 sati.
Pravilan san iznimno je važan za cjelokupno zdravlje. Nedosljedni obrasci spavanja mogu pogoršati simptome depresije. Osim toga, nedostatak sna može uzrokovati glavobolje i ometati rad neurotransmitera poput serotonina. Previše spavanja može povećati rizik od dijabetesa tipa 2.
- Isto tako, bol u leđima može biti uzrokovana i dugotrajnom neaktivnošću tijekom spavanja. U slučaju pretilosti, previše sna može nepovoljno utjecati na metabolizam, uzrokujući pohranjivanje energije kao masti. Osim toga, utvrđeno je da dugo spavanje može povećati vjerojatnost srčanih bolesti. Uspostava redovitog rasporeda spavanja ključna je za razvoj zdravih navika spavanja.
Važno je uvijek se pridržavati ovog rasporeda. Ako se probudite umorni, pomladite se tuširanjem i nekom tjelesnom aktivnošću. Pijenje vode za rehidraciju tijela nakon buđenja učinkovit je način nadoknade izgubljene tekućine.
Ne može se precijeniti važnost sna kada je riječ o održavanju našeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Pridržavanje preporučenih obrazaca spavanja i razvijanje zdravih navika spavanja može uvelike poboljšati kvalitetu života i smanjiti vjerojatnost raznih zdravstvenih komplikacija.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
- Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
