Ivanjdan se proslavlja danas a to je praznik koji je posvećen rođenju Svetog Josvana Krstitelja koji je ujedno jedan odnajbitnijih svetitelja u hrišćanstvu.
Ivanjdan nije samo vjerski praznik, već datum duboko ukorijenjen u narodnoj tradiciji i običajima koji se prenose s koljena na koljeno. Prema vjerovanju, tog dana priroda dostiže svoj puni razvoj i snagu jer se smatra sredinom ljeta. Stara predanja govore da se na Ivanjdan sunce tri puta zaustavlja na nebu, simbolizujući trenutak savršene ravnoteže i moći prirode.
Brojni običaji vezani za ovaj dan ukazuju na slavljenje prirode, svjetlosti, zdravlja i plodnosti. Jedan od najpoznatijih rituala je pletenje venaca od ivanjskog cvijeća, koje se sakuplja s posebnom pažnjom. Ti venci potom ukrašavaju:
- vrata kuća
- torove i ambare
- seoske krstove i druga važna mjesta
Vjeruje se da ovi venci imaju zaštitnu moć, štite domaćinstvo od nesreće i bolesti, a predstavljaju i simbol sunca i životne energije.
Još jedan upečatljiv običaj je paljenje velikih vatri poznatih kao lile. Najčešće se prave od brezovog drveta, a vatra okuplja mještane i simbolizuje:
- svjetlost i toplinu
- zaštitu od zlih sila
- vezu između ljetnjeg i zimskog sunca (jakog i slabog)
Vatra na Ivanjdan nosi poruku zdravlja, blagostanja i snage za godinu koja dolazi.
Narodna vjerovanja o vodi i biljkama
Prema narodnoj medicini, voda na ovaj dan ima posebna svojstva. Ljudi se kupaju u rijekama, potocima i jezerima kako bi se očistili od zlih uticaja i bolesti. Istovremeno se vjeruje da bilje ubrano na Ivanjdan ima pojačana ljekovita svojstva, pa ga mnogi koriste tokom godine za liječenje i zaštitu.
Običaji za djevojke
Ivanjdan se u nekim krajevima zove i Devojački praznik, jer su mnogi rituali posvećeni djevojkama i njihovoj sreći. U noći uoči praznika:
- djevojke pale vatru i pjevaju narodne pjesme
- beru cvijeće i pletu vjenčiće
- provode noć u igri i veselju
U krajevima poput Gruže i sela oko Čačka, običaj je da djevojke pletu vjenčiće od jovanove trave, a potom ih nose kući i stavljaju na kapije za sreću i zdravlje.
Postoji i vjerovanje da hvatanje svitaca tokom ove noći donosi svjetlost, nadu i ispunjenje želja. Vinogradari, s druge strane, izbjegavaju ulazak u vinograd tri dana prije i poslije Ivanjdana, vjerujući da tada vinovu lozu čuva Sveti Jovan i da ona najbolje napreduje.
Rituali sa vjencima i magijskim značenjem
- U nekim domaćinstvima djevojke uoči praznika siju žito u saksijama. Na Petrovdan gledaju kako je niklo – vjeruje se da to pokazuje kakva će biti naredna godina.
- U istočnoj Srbiji, bilje se bere samo na praznike jer se smatra da tada ima nebesku zaštitu.
Poznati istraživač narodne medicine dr Petar Paunković zabilježio je običaj gdje žene koje nemaju djece prolaze kroz vjence ispletene od jovanove trave, a zatim se kupaju u rijeci kako bi se oslobodile uroka i neplodnosti. Ako su ranije imale pobačaje, na Ivanjdan odlaze kod žena koje se zovu Stana ili Stanka, uzimaju od njih travke iz venčića i prave svoj, s nadom da će sledeća trudnoća biti uspješna.
Nakon praznika, vjenčići se kače iznad kućnih vrata ili s desne strane ulaza i ostaju tu cijele godine kao zaštita od nesreće i bolesti.
Bratimljenje i kumstvo
Na Ivanjdan se ljudi često bratime ili kumuju, izgovarajući zavjet: „Po Bogu i svetom Jovanu.“ Ovaj čin predstavlja trajno prijateljstvo i povjerenje, jer se Sveti Jovan Krstitelj smatra oličenjem poštenja, čestitosti i duhovne čistote.
