Grijanje se odnosi na proces podizanja temperature objekta ili prostora, s ciljem osiguravanja ugodnih uvjeta za različite aktivnosti, uključujući život i rad. Ovaj se proces može provesti na centralizirani, lokalni ili individualni način, koristeći niz izvora energije kao što su električna energija, plin, drvo, peleti, ulje ili solarna energija. Utjecaj sustava grijanja na okoliš može biti značajan, pod utjecajem vrste goriva koje se koristi. Na primjer, korištenje fosilnih goriva poput plina i nafte može rezultirati ispuštanjem CO2 i drugih štetnih plinova. Nasuprot tome, sustavi koji koriste obnovljive izvore energije kao što su solarna, geotermalna ili biomasa doprinose manjem ekološkom otisku.
Janko iz Stare Pazove zaintrigirao je građane Srbije otkrivši da cijelu zimu potroši oko 100 eura (oko 200 KM) za grijanje, a grije gotovo 230 kvadrata! On je otkrio osobnu metodu za smanjenje troškova grijanja od koje bi drugi mogli imati koristi tijekom hladnijih mjeseci.
Nadalje, Janko ističe kako je ova tehnika grijanja povoljna i za okoliš i za zdravlje, te se pokazala znatno korisnijom od korištenja fosilnih goriva. Za grijanje doma koristi baliranu sojinu slamu. Napominje znatan višak od prethodne zime, koja je bila blaža, zbog čega je ove godine smanjena proizvodnja slame; obično za jednu sezonu pripremi oko 1200 bala. Na upit o prostoru koji grije, otkrio je da se radi o kući od 180 četvornih metara, s garažom i gospodarskom zgradom, ukupne površine 230 četvornih metara, a zimi mu troškovi grijanja ne prelaze 100 eura.
- Janko u svojoj dnevnoj sobi koristi termostat za reguliranje temperature, osiguravajući da u cijeloj kući konstantno ostane na 21,5 stupnjeva. Ali što se događa kada je nema? Odgovor je jednostavan. Kad se obitelj priprema za svijeće, ona prema potrebi modificira termostate. Korištenjem 8 bala tijekom dana i podešavanjem termostata baterije na određenu postavku, može se zapaliti danas u 14:00 i nastaviti gorjeti do 14:00 sljedećeg dana bez potrebe za dodatnim balama. Spremink će održati temperaturu i prenijeti je na okolne predmete.
Janko napominje da nije jedini koji sudjeluje u ovoj akciji, jer je u njegovoj Pazovi uključeno još deset susjeda. “Koristim sojinu slamu za grijanje, stvarajući soju kao nusproizvod. Obično bi ta slama pridonijela humusnoj strukturi tla, ali umjesto toga se spaljuje. Zato moj kotao radi pomoću bala sojine slame”, rekao je. objašnjava u YouTube videu. Dodaje kako je jedini nedostatak ovakvog pristupa grijanju zahtjev za odgovarajućim uvjetima i odgovarajućim prostorom za skladištenje bala koje moraju ostati suhe.
Bale napominje da izvodi bacanje svakih pola sata i dalje objašnjava da se to može integrirati u relejni sustav, što mu omogućuje bacanje na autopilotu. Prije više od 13-14 godina uložio je u vrhunski kotao za 1.200 eura, jer mu je bila potrebna veća jedinica za obradu cijele bale. Na kraju, nakon isprobavanja različitih alternativa, zaključuje da je sojina slama optimalan izbor zbog svoje iznimne učinkovitosti grijanja, izvrsne iskoristivosti i minimalnog ostatka otpada.
