Danas smo odlučili pisati na temu zdravlje, tačnije o simptomima koji ukazuju na zgrušenu krv u tijelu. Bitno je da primjetite simptome na vrijeme, a koji su pročitajte u nastavku.
Nakon što prebolimo neku bolest, mnogi od nas očekuju da će se organizam brzo vratiti u normalu i da će se život nastaviti kao prije. Međutim, tijelo nerijetko nastavlja tihu unutrašnju borbu, pa se u trenutku kada mislimo da je opasnost prošla mogu pojaviti novi zdravstveni problemi. Jedan od takvih skrivenih izazova je povećana gustoća krvi, stanje koje se sve češće registruje kod osoba nakon preležanih infekcija, posebno nakon virusa COVID-19.
Na prvi pogled, pojam “gusta krv” možda ne djeluje previše alarmantno, no u stvarnosti krije ozbiljne rizike. Kada krv postane pregusta, cirkulacija je otežana, a srce mora raditi pod većim pritiskom. To može dovesti do komplikacija poput srčanog udara ili moždanog udara. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da njihovo tijelo i dalje trpi posljedice, čak i kada testovi pokažu da više nema traga infekcije. Virus može nestati, ali promjene koje je izazvao u organizmu mogu ostati prisutne još dugo vremena.
Uzroci guste krvi često su povezani s nezdravim životnim navikama kao što su:
- nepravilna ishrana,
- pušenje,
- i nedostatak fizičke aktivnosti.
Međutim, kod mnogih koji su preležali COVID-19 ili druge teže infekcije, glavni okidač može biti stanje poznato kao hiperkoagulabilnost. Ovo je pojava u kojoj dolazi do pojačanog zgrušavanja krvi, što dodatno opterećuje organizam. Opasnost leži u tome što početni stadiji ovog stanja često ne daju jasne simptome.
Kod mnogih osoba, prvi znaci guste krvi pojavljuju se sedmicama ili čak mjesecima nakon bolesti. Posebno su ugroženi stariji ljudi i oni s hroničnim bolestima. Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju:
- glavobolje bez jasnog uzroka,
- vrtoglavicu i nestabilnost pri hodanju,
- trnce ili osjećaj hladnoće u prstima i stopalima,
- otežano disanje čak i pri manjim fizičkim naporima.
Ovi znakovi upozoravaju da krv više ne cirkuliše glatko i da srce radi znatno napornije kako bi pumpalo krv kroz sužene sudove. Ako se stanje ne prepozna i ne tretira na vrijeme, posljedice mogu biti ozbiljne. Krvni ugrušci mogu se stvoriti u plućima, srcu ili mozgu i izazvati nagle, potencijalno smrtonosne komplikacije. Najveći problem je što osoba može djelovati potpuno zdravo, dok se u njenom tijelu odvijaju hemijske promjene koje remete ravnotežu.
Način ishrane igra ključnu ulogu u sprečavanju ovakvih problema. Konzumacija prerađene hrane bogate šećerima, lošim mastima i aditivima dodatno pogoršava stanje krvi. Pušenje smanjuje elastičnost krvnih sudova i značajno povećava rizik od nastanka ugrušaka. Sve to zajedno stvara tlo za ozbiljne komplikacije.
Pandemija je iza sebe ostavila brojne posljedice, a mnogi koji su preležali COVID-19, čak i s blagim simptomima, misle da je završetak izolacije i negativan test kraj svih briga. Međutim, kardiovaskularni sistem može biti ugrožen još mjesecima kasnije, zbog čega je potrebna dodatna pažnja i kontrola.
Prevencija je ključ za očuvanje zdravlja i izbjegavanje komplikacija. Stručnjaci savjetuju:
- Redovnu fizičku aktivnost, makar lagane šetnje.
- Zdravu ishranu bogatu svježim voćem i povrćem.
- Prestanak pušenja i ograničavanje alkohola.
- Dovoljan unos vode za održavanje cirkulacije.
Nakon preležanog COVID-a ili druge ozbiljne infekcije, preporučuje se i kontrola parametara zgrušavanja krvi, naročito ako se jave simptomi poput umora, malaksalosti ili otežanog disanja.
Važno je svaki znak poremećaja cirkulacije shvatiti ozbiljno. Gusta krv može izazvati komplikacije koje nastupaju naglo i bez upozorenja. Ljekari sve češće naglašavaju da post-COVID stanje mora biti praćeno jednako pažljivo kao i sama bolest. Pravi oporavak podrazumijeva nadzor organizma i nakon što akutna faza infekcije prođe. Ako primijetite bilo kakve neobične simptome, ne treba ih zanemariti – brza reakcija i odlazak ljekaru mogu značiti razliku između potpunog oporavka i ozbiljnih posljedica.
