Jedna od prvih i najvažnijih mjera jeste razrjeđivanje plodova. Smokva zna da formira veliki broj sićušnih plodića, ali biljka ne može sve da nahrani podjednako. Ako se ostave svi plodovi, većina ostane nedovoljno razvijena i bez izražene slasti. Zbog toga je važno ukloniti one koji su slabo razvijeni, zakržljali ili previše zbijeni. Time se omogućava da preostali dobiju više energije, vode i hranjivih materija, što ih čini sočnijim, većim i ukusnijim.
Ravnomjerna vlažnost zemljišta je sljedeći ključni faktor. Smokva može preživjeti duže periode bez vode, ali za razvoj sočnih plodova neophodno je redovno i umjereno zalivanje. Najbolje je to raditi rano ujutro ili predveče, kada je isparavanje minimalno. Pretjerano zalivanje treba izbjegavati jer može dovesti do pucanja plodova ili gubitka ukusa. Biljka najbolje reaguje kada zemlja ostane vlažna, ali ne natopljena.
Primjena đubriva bogatog kalijumom i fosforom direktno utiče na kvalitet i zrenje smokve. Kalijum pojačava slast, čini plodove čvršćim i vizuelno atraktivnijim, dok fosfor jača korijen i otpornost biljke. Organska đubriva poput komposta, stajnjaka ili pepela od drveta predstavljaju odličan izbor. Đubrenje treba obavljati neposredno nakon zalivanja, kako bi se hranjive materije brže i bolje apsorbovale.
Takođe se preporučuje umjereno uklanjanje lišća koje zaklanja plodove od sunca. Iako je lišće ključno za fotosintezu, previše gust krošnjasti sklop može spriječiti da sunčevi zraci dođu do plodova, čime se usporava i neujednačeno odvija zrenje. Potrebno je ukloniti samo višak, vodeći računa da biljka ostane dovoljno zaštićena, ali i prozračna. Ova intervencija doprinosi intenzivnijem ukusu i boljoj obojenosti ploda.
Važno je obratiti pažnju na moguće štetočine i bolesti koje su posebno aktivne u ovom periodu. Gljivice, insekti i razni biljni paraziti mogu izazvati štetu baš kada su plodovi najosjetljiviji. Redovno pregledanje listova i plodova je neophodno. Ako se primijete promjene ili oštećenja, preporučuje se primjena blagih, prirodnih zaštitnih sredstava – po mogućnosti onih na biljnoj bazi, koja neće uticati negativno na plodove ni na tlo.
Ne treba zaboraviti da je avgust vrijeme kada se orezivanje svede na minimum. Grube rezove i oblikovanje krošnje treba ostaviti za proljeće ili ranu jesen. Sada se uklanjaju isključivo slomljene, bolesne ili suvišne mladice koje troše resurse i ometaju zrenje. Time se čuva snaga biljke i dodatno usmjerava ka već postojećim plodovima.
Jedna često zaboravljena, ali korisna praksa jeste malčiranje zemljišta ispod smokve. Malč od trave, slame, lišća ili piljevine pomaže u zadržavanju vlage, sprečava pregrijavanje korijena i onemogućava rast korova koji crpi hranjive materije. Pored toga, malč s vremenom poboljšava strukturu zemljišta, omogućavajući zdraviji razvoj korijenovog sistema.
Sve ove mjere treba sprovoditi sa mjerom, pažnjom i razumijevanjem prirodnog ritma biljke. Smokva nije voćka koja traži mnogo – ali ono malo što traži, daje nazad višestruko. Avgust je mjesec u kojem se odlučuje ishod čitave sezone – da li će plod biti sitan i osrednji ili veliki, sladak i pun mirisa.
Ako se pravilno sprovedu osnovni koraci – uklanjanje viška plodova, optimalno zalivanje, unošenje hranjivih materija, osiguravanje dobre osunčanosti i zaštita od bolesti – uzgajivač može s pravom očekivati obilnu berbu. Smokva je biljka koja zna da uzvrati, ali samo onima koji je razumiju. I upravo u avgustu, kada je sunce najjače, a plodovi najosjetljiviji, odlučuje se koliko će godina biti uspješna.
