Danas ćemo pisati o 10 razloga zbog kojih bi žene starije od 40 godina trebale redovno jesti smokve. Vjerujemo da znate koliko su smokve zdrave, a ako ne danas ćete pročitati.
Smokva, poznata i kao murva, oduvijek je bila simbol zdravlja, dugovječnosti i vitalnosti. Raste u toplijim krajevima i često se uzgaja bez upotrebe hemikalija, što je čini prirodno čistim voćem. Dostupna je u više oblika – svježa, sušena, u džemovima, slatku i sokovima, a njene koristi za ljudski organizam su brojne.
Njena posebnost leži u širokom spektru djelovanja na zdravlje. Osim što je ukusan dodatak jelima, smokva:
- ublažava simptome probavnih smetnji, zatvora i nadutosti
- pomaže kod dijabetesa tipa II
- povoljno utiče na seksualnu funkciju i izdržljivost
- koristi se kod respiratornih tegoba, poput astme i bronhitisa
- podržava rad srca, stabilizuje krvni pritisak i snižava holesterol
Plod smokve je bogat vitaminima i mineralima, uključujući A, B1, B2, C, kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor i kalijum. Takođe je izuzetno bogat dijetetskim vlaknima, koja olakšavaju varenje, pružaju osjećaj sitosti i pomažu u regulaciji tjelesne mase.
Pektin, rastvorljivo vlakno prisutno u ovom voću, ima važnu ulogu u izbacivanju lošeg holesterola, što dodatno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo je da su upravo suve smokve jedan od najbogatijih biljnih izvora kalcijuma, što ih čini idealnima za jačanje kostiju i prevenciju osteoporoze.
- Kalcijum iz smokve se lako apsorbuje i ne opterećuje probavni sistem
- Visok sadržaj kalijuma doprinosi regulaciji krvnog pritiska
- Kalijum djeluje kao prirodni vazodilatator, sprečavajući infarkt i moždani udar
Smokve su takođe izuzetno korisne za kožu. Zbog prisustva omega-3 masnih kiselina, pomažu u:
- hidrataciji kože
- smanjenju akni
- borbi protiv bora
- poboljšanju prirodnog sjaja i tonusa kože
Antiupalna svojstva dodatno doprinose zdravlju kože, naročito kod osjetljivih i reaktivnih tipova.
Za one koji pate od anemije, sušene smokve predstavljaju prirodni izvor gvožđa, koje podržava stvaranje hemoglobina i doprinosi boljem snabdijevanju organizma kiseonikom. Osim toga, kod osoba s dijabetesom, vlakna iz smokve pomažu u usporavanju apsorpcije šećera, čime se stabilizuje nivo glukoze u krvi.
- Vitamin B6 iz smokve utiče na sintezu serotonina, što doprinosi boljem raspoloženju i psihičkoj ravnoteži
- Prisutnost triptofana može poboljšati san i cirkulaciju, te smanjiti napetost
Smokve su takođe bogate antioksidantima, posebno onima koji štite vid i pomažu u prevenciji makularne degeneracije. U narodnoj medicini, sok od smokve se koristi protiv prehlade, kašlja i problema sa disajnim putevima zbog svog potencijalnog mukolitičkog efekta.
Postoji vjerovanje da smokve potopljene u mlijeko preko noći predstavljaju prirodan napitak koji pomaže kod erektilne disfunkcije i podiže nivo energije. Ovaj napitak se često koristi u narodnoj medicini kao podrška muškom zdravlju.
- Ipak, treba imati mjeru: smokve sadrže mnogo vlakana, pa prevelike količine mogu izazvati dijareju
- Imaju i relativno visok kalorijski sadržaj, što može predstavljati izazov onima koji paze na unos kalorija
- Osobe alergične na lateks ili polen breze trebaju biti oprezne prilikom konzumacije
- Zbog vitamina K, koji utiče na zgrušavanje krvi, osobe koje koriste antikoagulanse treba da se konsultuju s ljekarom
Za kulinarske entuzijaste, smokve su odlična osnova za domaće džemove i slatka. Recept za džem uključuje:
- 1 kg smokvi
- 300 g šećera
- sok jednog limuna
Sve se kuha na laganoj vatri dok ne omekša, a zatim se usitni i stavlja u sterilisane tegle. Slično se pravi i slatko od smokvi, gdje se plodovi kratko kuvaju u sirupu i konzerviraju za zimske mjesece.
Smokve su, dakle, mnogo više od ukusnog sezonskog voća. Predstavljaju spoj ljekovitosti i užitka, pružajući tijelu brojne benefite, a duši zadovoljstvo. Redovnim unosom u ishranu, posebno u obliku suvih smokvi ili čajeva od listova, moguće je podržati zdravlje crijeva, srca, kože, pa i raspoloženja – sve na potpuno prirodan način.
