Ova faza ba prvi put može izgledati sasvim bezazleno i simpatično, kao znak nesevičnosti i dobrog vaspitanja. Samim tim je jako bitno da naučimo prepoznati značaj malih ali i moćnih rečenica.
Koliko puta ste se našli u situaciji da nekome učinite uslugu, posvetite pažnju ili izdvojite vrijeme, a kada vam ta osoba zahvali, vi spontano odgovorite rečenicom: „Ma nije to ništa“? Na prvi pogled djeluje kao znak skromnosti i ljubaznosti, ali psiholozi upozoravaju da ovakva fraza zapravo krije dublju poruku koja dugoročno može negativno uticati, kako na vaše samopouzdanje, tako i na način na koji vas okolina doživljava. Kada umanjujete vlastiti trud, nesvjesno šaljete signal da ni ono što radite, ni vi sami, nemate posebnu vrijednost.
Ova rečenica često se izgovara automatski, gotovo refleksno. Ona je dio odgoja, kulturnih obrazaca i želje da ne izgledamo hvalisavo. Međutim, umanjivanjem sopstvenog doprinosa poručujemo drugima da ono što činimo i nije bilo toliko značajno. Vremenom, to može dovesti do toga da vas ljudi počnu doživljavati kao nekoga ko ne zna da primi pohvalu ili ko ne posjeduje dovoljno unutrašnjeg samopouzdanja.
- Fraze poput „Nije ništa“, „Sitnica“ ili „Ništa posebno“ izgledaju bezazleno.
- Iza njih se krije obrazac samoponižavanja.
- Dugoročno, mogu oslabiti samopoštovanje i uticati na vaše odnose s ljudima.
Psiholozi objašnjavaju da ovakve fraze proizlaze iz straha da ne ispadnemo umišljeni. Naši kulturni okviri često nas uče da je skromnost vrlina, pa ljudi radije umanjuju nego da istaknu svoje zasluge. Međutim, prihvatiti zahvalnost ne znači biti gord, već pokazati zdravo samopoštovanje. Kada znamo da se na lijep i nenametljiv način zahvalimo na priznanjima, pokazujemo da cijenimo i sebe i onoga ko nam izražava zahvalnost.
Zamislite da pomognete prijatelju tokom preseljenja. On vam se od srca zahvali, a vi mu odmah odmahnuvši rukom kažete: „Ma nije vrijedno spomena.“ U tom trenutku, njegov iskreni osjećaj zahvalnosti nailazi na zid – kao da ste ga odbacili. Umjesto da se veza među vama učvrsti, stvara se mali, nevidljivi jaz. Iako niste imali lošu namjeru, njegovu emociju ste potisnuli.
Umjesto da umanjujete sopstveni gest, bolje je odgovoriti na način koji potvrđuje vrijednost i vama i drugoj osobi. Primjeri dobrih odgovora mogu biti:
- „Hvala, i meni je drago što sam mogao pomoći.“
- „Hvala, uživao sam dok sam to radio.“
- „Drago mi je da sam bio tu za tebe.“
Na ovakav način potvrđujete da je vaš trud bio vrijedan, a istovremeno pokazujete da se radujete tuđoj sreći. Takvi odgovori nisu nadmeni, već pokazuju iskrenu ljudsku povezanost i poštovanje.
Stručnjaci savjetuju da kod kuće, u opuštenoj atmosferi, možete vježbati pozitivne odgovore. Izgovarajte naglas rečenice tipa: „Hvala, i meni je značilo da pomognem.“ Tako razvijate naviku da prirodno prihvatite zahvalnost, bez nelagode i potrebe da se opravdavate. Ključ je da prekinete s obrascem „lažne skromnosti“. Ljubaznost ne znači poništavanje sopstvenog truda, već priznavanje onoga što jeste učinjeno.
Važno je zapamtiti da svaki čovjek zaslužuje priznanje. Kada prihvatimo zahvalnost, učimo sebe da je u redu biti ponosan na svoje postupke. Istovremeno, drugima pokazujemo da njihove riječi imaju težinu i da su primljene s poštovanjem. Na taj način gradimo zdravu naviku samopoštovanja, jer priznanje od drugih postaje potvrda našeg rada, pažnje i energije.
- Odbacivanje zahvalnosti šalje poruku da ono što radimo nije važno.
- Ako stalno umanjujete svoje gestove, ljudi vas mogu doživjeti kao osobu koja ne cijeni sopstveno vrijeme i trud.
- Kada zahvalnost prihvatite sa osmijehom i dostojanstvom, pokazujete da znate koliko vrijedite.
Dugoročno, prihvatanje zahvalnosti gradi povjerenje i poštovanje u međuljudskim odnosima. Ljudi vas tada vide kao osobu koja zna pružiti, ali i znati primiti – a obje strane su jednako važne. Kada svojim stavom pokažete da vrednujete sopstveni doprinos, okolina uči da vas više cijeni.
Sljedeći put kada učinite nešto lijepo i neko vam kaže iskreno „hvala“, pokušajte da ne posegnete za frazom „Ma nije to ništa“. Zastanite i prihvatite njegove riječi kao mali dar. Osmijehnite se i recite da vam je bilo zadovoljstvo ili da vam znači što ste mogli pomoći. Na taj način ne samo da jačate vlastito samopouzdanje, već i gradite toplije i zdravije odnose s ljudima.
U suštini, mala promjena u načinu odgovora može imati ogroman uticaj. Fraza „Ma nije to ništa“ možda zvuči bezopasno, ali ako je stalno ponavljamo, šaljemo poruku da ne pridajemo značaj sopstvenim djelima. Kada tu naviku zamijenimo rečenicama koje potvrđuju i naš trud i tuđu zahvalnost, mi zapravo mijenjamo i sliku o sebi. Postajemo osoba koja zna da pruži, ali i da primi – a upravo u toj ravnoteži krije se prava snaga ljudskih odnosa.
