U današnjem članku govorićemo o jednoj od pojava koja je postala gotovo zaštitni znak savremenog života nesanici. Sve veći broj ljudi širom svijeta prijavljuje poteškoće sa spavanjem.
- Dok jedni provode sate u krevetu čekajući da im se kapci napokon sklope, drugi se bude više puta tokom noći i ne uspijevaju ponovo da utonu u miran san. Ima i onih koji imaju osjećaj da cijelu noć nisu ni zatvorili oči, iako su fizički ležali u krevetu. Na prvi pogled može se učiniti da je riječ o nečemu što nije od presudnog značaja, ali posljedice su itekako ozbiljne. Loš san narušava sposobnost koncentracije, iscrpljuje energiju i destabilizuje emocionalno stanje, a ako potraje duže vrijeme, može ozbiljno da ugrozi i zdravlje cijelog organizma.
Stručnjaci ističu da nesanica najčešće nije samostalni problem, već simptom načina života u kojem dominiraju ubrzani ritam, stalni pritisak i odsustvo ravnoteže. Hronični stres, neuredna ishrana i poremećen biološki ritam najčešće se nalaze u pozadini problema. Dodatno, promjene godišnjih doba, posebno prelazak u proljeće, donose takozvani proljetni umor. To stanje povezuje se s manjkom određenih vitamina, produžavanjem dana i naglim buđenjem prirode, što kod mnogih stvara osjećaj iscrpljenosti, nervoze i dodatno otežava postizanje mirnog sna.
Ako poteškoće sa spavanjem potraju duže od dvije sedmice, tada govorimo o ozbiljnijem obliku – hroničnoj nesanici. Ona često ukazuje na dublje uzroke kao što su depresija, anksioznost, hormonski disbalansi ili različite fizičke bolesti. Nažalost, mnogi posežu za tabletama za spavanje kao brzim rješenjem. Iako lijekovi mogu donijeti privremeno olakšanje, stručnjaci upozoravaju da dugotrajna upotreba vodi ka zavisnosti i slabi prirodnu sposobnost organizma da uđe u fazu dubokog sna. San se, dakle, ne može vještački nametnuti, već je neophodno pronaći i riješiti pravi uzrok.
Signali koji upućuju na to da vaš san nije kvalitetan lako se mogu prepoznati. Ako se budite umorni i dezorijentisani, ako vam je teško da se fokusirate na svakodnevne obaveze, ako često osjećate razdražljivost ili primjećujete nagle promjene raspoloženja, to su jasni znakovi da tijelo ne dobija potreban odmor. Često se spominje pravilo od osam sati sna, ali to ne važi jednako za sve ljude. Dok je nekima dovoljno šest sati, drugi se osjećaju odmorno tek nakon deset. Najvažniji pokazatelj nije broj sati, već osjećaj svježine i spremnosti za dan koji je pred vama.
- Rješenje se u velikom broju slučajeva krije u promjeni svakodnevnih navika, što se često naziva higijena spavanja. To podrazumijeva postepenu pripremu tijela i uma za noćni odmor. Sat vremena prije odlaska u krevet preporučuje se isključivanje svih ekrana – televizora, računara i mobilnih telefona – jer plava svjetlost koju emituju ometa lučenje melatonina, hormona odgovornog za spavanje. Umjesto toga, opuštajuća kupka, slušanje tihe muzike ili šolja čaja od kamilice mogu pomoći tijelu da se umiri. Veliku ulogu ima i rutina – odlazak u krevet i buđenje u približno isto vrijeme, čak i vikendom, pomažu organizmu da uspostavi prirodan ritam.
Kratka dnevna drijemanja mogu biti korisna, ali ne bi trebalo da traju duže od dvadesetak minuta. Sve iznad toga može da poremeti noćni san i dovede do još većih problema. Ishrana takođe igra značajnu ulogu. Kasni i obilni obroci, kao i konzumacija kofeina i alkohola u večernjim satima, ozbiljno otežavaju usnivanje. Umjerenost i pravilna raspodjela obroka tokom dana doprinose stabilnijem ritmu i kvalitetnijem odmoru.
Ipak, postoje situacije kada ništa od ovih metoda ne donosi rezultate, a nesanica počinje da remeti svakodnevni život. U takvim slučajevima neophodno je potražiti stručnu pomoć. Psihološki i medicinski uzroci zahtijevaju pravovremenu dijagnostiku i tretman, jer dugotrajna nesanica značajno povećava rizik od depresije, srčanih bolesti i drugih ozbiljnih poremećaja.
Važno je razumjeti da san nije luksuz, već osnovni stub zdravlja. On je poput ogledala koje pokazuje opšte stanje našeg organizma. Ako noći provodimo nemirno i ne budimo se odmorni, to je jasan znak da tijelo šalje upozorenje. Ignorisanje tog signala može dovesti do još težih posljedica. Umjesto da problem potiskujemo i guramo pod tepih, ključno je reagovati na vrijeme.
Kroz uvođenje malih, ali dosljednih promjena u svakodnevicu – od smanjenja stresa i uspostavljanja rutine, preko pravilne ishrane, pa sve do ograničavanja vremena provedenog pred ekranom – moguće je vratiti izgubljenu ravnotežu. Na taj način vraćamo sebi mirne noći, a samim tim i dane ispunjene energijom, stabilnim raspoloženjem i boljom produktivnošću. Zdrav san je temelj kvalitetnog života, a briga o njemu jednako je važna kao i pravilna ishrana ili fizička aktivnost.
