Voće i povrće bitne su komponente naše prehrane tijekom cijele godine. Često se raspitujemo o tome kako različito voće utječe na naše tijelo, s obzirom na njegove priznate zdravstvene prednosti; usprkos tome, važno je naučiti ispravne metode njihove konzumacije. Ove prirodne namirnice obiluju vitaminima, mineralima i vlaknima, što uvelike poboljšava naše cjelokupno zdravlje.
Ipak, to ne znači da ih trebamo neograničeno konzumirati. Točnije, iako je voće svakako povoljno, ono sadrži šećer, prirodni zaslađivač koji može imati negativne posljedice ako ga unosimo u prevelikim količinama. Preporuča se da odrasla osoba dnevno unese oko 200 grama voća, što je otprilike količina potrebna za zadovoljenje dnevnih potreba organizma za vitalnim vitaminima, mineralima i vlaknima.
Za one koji cijene svježe cijeđene sokove preporučuje se dnevna količina od 120 do 150 mililitara, što je sasvim dovoljno. Međutim, povrće ima još vitalniju ulogu u našoj prehrani, a stručnjaci savjetuju minimalni dnevni unos od 400 grama, što je otprilike jednako četiri porcije. Prepuno minerala i vlakana, povrće ne sadrži šećer, što omogućuje konzumaciju većih količina bez brige o negativnim utjecajima na zdravlje.
- Doktorica Veroslava Stanković, nutricionistica, upozorava da iako je voće izuzetno korisno za naše zdravlje, njegova pretjerana konzumacija može imati negativne posljedice. Konkretno, dugotrajan visok unos voća može utjecati na regulaciju šećera u krvi, što može dovesti do povećanja razine glikemije. Ako ovo stanje potraje, može doprinijeti pretilosti, višim razinama inzulina u krvi (hiperinzulinemija) i potencijalno dijabetesu tipa 2. Stoga je nužno pratiti konzumaciju voća, iako ono nedvojbeno treba biti dio naše svakodnevne prehrane.
Nutricionisti ističu da grožđe i šljive zauzimaju visoko mjesto po sadržaju šećera među voćem. To doprinosi tome da se grožđe često koristi kao prirodni zaslađivač, dok su šljive poznate po svojoj slatkoći. Zanimljivo je da unatoč uobičajenoj percepciji lubenice kao iznimno slatke, ona zapravo ima viši glikemijski indeks u usporedbi s dinjom, koja se smatra slađom, ali sadrži manje vode.
- Kao rezultat toga, dinja bi mogla biti bolji izbor za pojedince koji traže voće koje sadrži manje šećera, a istovremeno pruža više nutritivnih prednosti od lubenice. Osim toga, neko se voće smatra teže probavljivim zbog većeg sadržaja dijetalnih vlakana. U ovu kategoriju spadaju šljive i kruške; unatoč tome što su vrlo hranjivi i korisni, mogu dovesti do probavnih problema. Ovo voće bogato vlaknima neophodno je za poboljšanje zdravlja crijeva i pomaže cjelokupnom probavnom sustavu.
S druge strane, breskve i marelice su voće koje osigurava značajnu količinu beta-karotena, što ih čini izvrsnim izvorom antioksidansa. Ovi fitonutrijenti igraju ulogu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu i pomažu u jačanju imunološkog sustava. Osim toga, voće poput jagoda, malina i kupina vrlo je hranjivo i prepuno fitonutrijenata koji pomažu u prevenciji raka i ublažavaju štetne učinke slobodnih radikala.
- Ove bobice su važne za cjelokupno zdravlje, posebno zato što jačaju imunitet i bore se protiv bolesti. Ananas, još jedno voće sa značajnim zdravstvenim prednostima, ima visok sadržaj bromelaina, enzima koji je poznat po svojoj sposobnosti smanjenja tjelesne masnoće. To ga čini korisnim za one koji žele potaknuti svoj metabolizam i izgubiti kilograme.
Štoviše, ananas je bogat vitaminima, posebno vitaminom A, koji pogoduje rastu i dobrobiti embrija, što ga čini izvrsnim izborom za trudnice. Osim toga, ovo voće sadrži značajnu količinu dijetalnih vlakana i ima niži udio šećera od mnogih drugih vrsta voća, što ga čini idealnim za čestu prehranu.
Ukratko, voće i povrće bitne su komponente zdrave prehrane; usprkos tome, umjerenost je važna za sve vrste hrane. Pretjerano uživanje, čak i u izboru nutritivnih vrijednosti, može dovesti do negativnih zdravstvenih ishoda, zbog čega je ključno biti svjestan nutritivne vrijednosti svakog voća i povrća koje jedemo. Slijedeći preporuke nutricionista, unosom raznovrsnog voća i povrća možemo značajno poboljšati svoje zdravlje i opću dobrobit.
