Na društvenim mrežaqma su jako popularne ispovijesti u kojima ljudi, najčešće anonimno, dijele neka svoja životna iskustva sa drugim korisnicima a neke od njih postanu viralne i imaju puno komentara.
Moje odrastanje odvijalo se u više kućanstava. S navršenom 21 godinom prvi put sam se susrela sa svojom biološkom majkom. Ubrzo nakon toga, preselio sam se živjeti s njom i njezinim suprugom, uspješnim odvjetnikom. Izrazila je želju da me ugradi u svoju oporuku; međutim, zahtijevali su DNK test, čiji su rezultati bili negativni. Kao rezultat toga, ponovno sam se suočila s beskućništvom. Dvije godine kasnije preminula je pod zagonetnim okolnostima.
- Naposljetku me suprug pronašao i priznao da je namjerno promijenio rezultate testa, čime je potvrdio da sam ja zapravo njezina kći. Pojasnio je da je, budući da ima s njom još jednu kćer, nastojao osigurati da nasljedstvo ne bude podijeljeno između nas. U međuvremenu je moja majka doživjela tešku psihotičnu epizodu.
U nastojanju da pobjegnu od svojih prijatelja i cijele situacije, preselili su se u drugu zemlju; međutim, naposljetku se prepustila okolnostima. Nakon njezine smrti, preplavio ga je osjećaj krivnje i pao je u duboku depresiju. Njegova jedina želja bila je ublažiti svoju savjest tražeći moj oprost.
DODATNI TEKST
Rasprave o zdravstvenim učincima konzumacije jaja, posebice u odnosu na povišene razine kolesterola prisutne u žumanjcima, trajale su dulje vrijeme. Kroz povijest, brojni zdravstveni stručnjaci i liječnici tvrdili su da konzumacija jaja može povisiti razinu kolesterola i povećati vjerojatnost kardiovaskularnih problema; no nedavna istraživanja dovode u pitanje ovu tvrdnju. Značajna studija koju je proveo doktorant Ike Norwitz sa Sveučilišta Harvard nudi važne perspektive o ovoj temi.
Kako bi pokazao da jaja ne utječu negativno na razinu kolesterola, dr. Norwitz proveo je eksperiment koji je uključivao konzumaciju 24 jaja dnevno, što je rezultiralo s ukupno 720 jaja tijekom mjeseca. Ovo je istraživanje imalo za cilj osporiti prevladavajuće mišljenje o štetnosti jaja. Iznenađujuće, čak i uz značajan unos kolesterola od ukupno 133 200 mg tijekom mjeseca, primijećeno je smanjenje LDL-a (lipoproteina niske gustoće, koji se obično naziva “loš” kolesterol) za 18%. Štoviše, nisu zabilježeni nikakvi negativni učinci na zdravlje, što je otkriće zaprepastilo brojne stručnjake.
Implikacija ovog otkrića je da kolesterol iz hrane može imati manji utjecaj na razinu kolesterola u krvi nego što se prije vjerovalo. Potencijalno obrazloženje za opažanje da jaja ne podižu razinu kolesterola moglo bi se nalaziti u odnosu između kolesterola i hormona u tijelu. Istraživači predlažu da se kolesterol iz hrane veže za receptore koji se nalaze u crijevima, što zauzvrat stimulira lučenje hormona koji se naziva holesin. Ovaj hormon u interakciji s jetrom smanjuje proizvodnju LDL-a, čime pomaže u regulaciji razine kolesterola u tijelu. Ovaj mehanizam igra vitalnu ulogu u održavanju ravnoteže, čak i u slučajevima povećanog unosa kolesterola.
Uz jaja, Norwitz je dnevno unosio 60 grama ugljikohidrata, što je uključivalo voće poput banana, borovnica i smrznutih višanja. Dodatno, uključio je maslac makadamije u svoj režim prehrane i uočio da povećana konzumacija ugljikohidrata može pridonijeti daljnjem smanjenju razine LDL kolesterola. Njegov izbor prehrane uključivao je banane, borovnice i trešnje. Za one koji se pridržavaju dijete s niskim udjelom ugljikohidrata, tijelo općenito prelazi na korištenje masti kao glavnog izvora energije, što često dovodi do povišenih razina LDL kolesterola, što izaziva zabrinutost.
Međutim, rezultati ovog eksperimenta pokazuju da nije samo unos masti značajan; nego je način na koji tijelo metabolizira kolesterol također presudan čimbenik. Nalazi dr. Norwitza pokazuju da utjecaj konzumacije jaja na razinu kolesterola možda i nije tako štetan kao što se dosad vjerovalo. Osim toga, njegov slučaj pokazuje da jaja mogu biti dio zdrave prehrane, čak i kada se konzumiraju u značajnim količinama. Metabolizam kolesterola složen je proces na koji utječe više čimbenika, uključujući sveukupne obrasce prehrane i unos ugljikohidrata.
Općeprihvaćena negativna percepcija jaja kao “štetne hrane” možda je pretjerana. Dok su daljnja istraživanja ključna za izvlačenje konačnih uvida, ovdje predstavljeni nalazi potiču na ponovnu procjenu trenutnih prehrambenih smjernica. Često označena kao superhrana, jaja zahtijevaju ponovno razmatranje za uključivanje u prehranu bez brige o negativnim zdravstvenim implikacijama.
