Većina poslova koji zahtjevaju konstantno sjedenje mogu predstavljati problem jer tada dolazi do simptoma kao što su trnci u rukama, glavobolje i vrtoglavice. Kako da se nosite sa ovim pročitajte u nastavku:
Cervikalna spondiloza postaje sve zastupljeniji zdravstveni problem koji pogađa mnoge ljude, posebno one u srednjem i starijem životnom dobu. Radi se o degenerativnim promjenama u predjelu vratne kičme, koje nastaju kao posljedica procesa starenja, dugotrajnog sjedilačkog načina života i nepravilnog držanja tijela. S vremenom, pršljenovi u vratnom dijelu kičmenog stuba postepeno se mijenjaju i troše, što može dovesti do suženja prostora kroz koji prolaze živci. Takve promjene često izazivaju iritaciju ili pritisak na paravertebralne živce u vratu, a to rezultira nizom neprijatnih simptoma koji značajno otežavaju svakodnevno funkcionisanje.
- Paravertebralni živci imaju posebno važnu ulogu jer su povezani s različitim dijelovima tijela, uključujući glavu, vrat, ramena, ruke, prste, leđa, a djelimično čak i područje grudi.
- Zbog toga simptomi cervikalne spondiloze nisu ograničeni isključivo na bol u vratu.
- Osobe pogođene ovim stanjem često osjećaju vrtoglavicu, zamagljen vid, bol u očima, migrene ili neugodan šum u ušima poznat kao tinitus.
Razlozi razvoja cervikalne spondiloze mogu biti različiti. Osim prirodnih degenerativnih promjena koje dolaze s godinama, među faktore rizika ubrajaju se:
- prethodne povrede vratne kičme
- prekomjerna tjelesna težina
- osteoporoza
- ranije operacije na vratnom dijelu kičme
- genetska predispozicija
Glavni simptomi koji ukazuju na prisustvo ovog stanja uključuju:
- bol u vratu i ramenima
- bol koja se širi niz ruke
- ukočenost vrata
- povremene glavobolje
- osjećaj nestabilnosti ili vrtoglavice
- već pomenuti tinitus
Ovi simptomi se mogu razlikovati po intenzitetu i trajanju, a često se pogoršavaju kod osoba koje dugo borave za računarom ili provode vrijeme u nepravilnom položaju.
Postavljanje dijagnoze zahtijeva posjetu ljekaru. Specijalista tokom pregleda procjenjuje snagu mišića i pokretljivost vrata te detaljno analizira simptome koje pacijent opisuje. Ako postoji osnovana sumnja na cervikalnu spondilozu, mogu se preporučiti dodatne dijagnostičke metode kao što su:
- rendgenski snimci
- CT skener
- magnetna rezonanca (MR)
Ove pretrage služe za potvrđivanje dijagnoze i isključivanje drugih mogućih bolesti sa sličnim simptomima.
Liječenje cervikalne spondiloze zavisi od težine stanja i izraženosti simptoma. Kod blažih oblika najčešće se preporučuje kombinacija:
- fizikalne terapije
- specijalizovanih vježbi za jačanje i istezanje mišića vrata
- izbjegavanja aktivnosti koje dodatno opterećuju vratnu kičmu
U određenim situacijama ljekar može propisati analgetike, protuupalne lijekove ili, kod jačih bolova, steroidne injekcije za smanjenje upale i ublažavanje simptoma.
Hirurški zahvat razmatra se samo u težim slučajevima, kada konzervativne metode liječenja ne donose rezultate i kada postoji ozbiljna kompresija živaca. Operacije mogu uključivati proširenje prostora za živce ili uklanjanje herniranog diska koji pritišće nervne strukture.
- Pravovremena dijagnoza i pravilno sprovedeno liječenje omogućavaju većini pacijenata značajno poboljšanje.
- Ključno je da se osobe pridržavaju savjeta ljekara, redovno dolaze na kontrolne preglede i usvoje zdrave životne navike.
Usvajanjem pravilnog držanja tijela, izbjegavanjem dugotrajnog sjedenja i uvođenjem umjerene fizičke aktivnosti, moguće je smanjiti simptome i spriječiti njihovo pogoršanje.
Cervikalna spondiloza ne mora značiti kraj normalnog i aktivnog života. Uz odgovarajući tretman, svijest o važnosti zdravlja kičme i kontinuiranu brigu o tijelu, većina ljudi može nastaviti s kvalitetnim svakodnevnim aktivnostima i izbjeći potencijalne komplikacije u budućnosti.
