Doktori iz oblasti onkologije su prema posljednjim studijama objavili rezultate u kojima se pokazalo da je sve veći broj ljudi koji oboljevaju od raka, a koji su mlađi od 45 godina. Jedan doktor je naglasio da se profil pacijenata promjenio, jer je porast mlađh ljudi koji dolaze na liječenje bolesti koja je bila prije povezana sa starijom populacijom.
Iako uzroci nastanka raka mogu biti brojni i raznovrsni, jedno zajedničko obilježje sve češće se ističe kod mlađe populacije – prehrana koja obiluje ultra-prerađenom hranom. Ovi industrijski proizvedeni proizvodi danas čine gotovo 75% ukupne ishrane u svakodnevnoj potrošnji. Riječ je o namirnicama koje sadrže aditive, konzervanse, vještačke boje, pojačivače ukusa i druge hemikalije koje mogu imati štetne efekte na zdravlje.
Prema uvidima dr DeVita i njegovih kolega, koji prate klinička istraživanja i rad s pacijentima, postoji snažna veza između konzumacije ovakvih proizvoda i povećane učestalosti raznih malignih oboljenja. Više od 30 hroničnih bolesti, uključujući zloćudne tumore, može se povezati s načinom ishrane temeljenim na ultra-prerađenim proizvodima.
- Problem ne leži isključivo u sadržaju šećera, masti ili kalorija, već prije svega u hemijskim sastojcima koji, dugoročnom konzumacijom, narušavaju prirodne funkcije tijela. Jedan od ključnih mehanizama štetnog uticaja UPF-a ogleda se u promjeni crijevne mikrobiote – složenog sistema korisnih mikroorganizama koji održavaju ravnotežu u našem probavnom traktu. Kada se ta ravnoteža naruši, dolazi do slabljenja imuniteta, povećane propusnosti crijevnog zida i razvoja hroničnih upala.
Hronična upala je već prepoznata kao osnovni faktor rizika za razvoj karcinoma. Kada tijelo neprestano pokušava da sanira štetu izazvanu iritacijama iz hrane, dolazi do oštećenja ćelija i povećava se rizik od genetskih mutacija koje mogu pokrenuti kancerogene procese.
Statistički podaci ukazuju na ozbiljnost situacije. Globalno gledano, broj slučajeva raka kod mladih osoba porastao je za čak 79%, dok je smrtnost u toj starosnoj grupi povećana za 28%. Ovo se ne može objasniti isključivo napretkom dijagnostike – radi se o stvarnom porastu obolijevanja, koji je snažno povezan sa stilom života i prehrambenim navikama.
Pod ultra-prerađenu hranu spadaju mnoge svakodnevne namirnice: grickalice, brza hrana, gotova jela, zaslađena pića, rafinisane žitarice, ali i brojni drugi proizvodi koji preplavljuju police trgovina. Iako su često praktični i jeftini, njihova dugoročna cijena po zdravlje može biti izrazito visoka.
Mladi ljudi, naročito oni s užurbanim rasporedom, često posežu za ovim opcijama, ne sluteći da svakodnevnim izborima izlažu svoje tijelo konstantnom unosu toksičnih tvari. Uz to, ishrana siromašna svježim i prirodnim sastojcima vodi do nedostatka vitamina, minerala i antioksidanasa, što slabi sposobnost organizma da se bori protiv bolesti.
Zbog svega toga, stručnjaci sve glasnije pozivaju na promjenu prehrambenih obrazaca i edukaciju stanovništva, s posebnim naglaskom na mlađe generacije. Povratak jednostavnim navikama – kuvanje kod kuće, korištenje svježih namirnica, izbjegavanje aditiva i smanjenje unosa šećera – može imati snažan preventivni učinak. Ne radi se samo o borbi protiv raka, već o očuvanju ukupnog fizičkog i mentalnog zdravlja.
- Doktor DeVito jasno ističe da, iako genetika i nasljeđe imaju svoju ulogu, ono što jedemo i kako živimo predstavljaju faktore koje možemo kontrolisati. Male promjene koje uvedemo danas mogu imati velike posljedice sutra. Važno je postaviti sebi pitanje: Šta svakodnevno unosimo u svoje tijelo? Da li biramo hranu koja nas hrani – ili hranu koja nas tiho narušava?
Odgovor na ova pitanja ne treba tražiti u restrikciji i strahu, već u svjesnom izboru. Hrana ne treba biti samo gorivo, već alat za izgradnju zdravijeg života. Zato je sada pravo vrijeme da se vratimo osnovama prehrane – onome što je prirodno, cjelovito i blisko našem tijelu. Na kraju, zdravlje počinje u tanjiru.
