Iako živimo u 21 vijeku u kojem je nauka i tehnologija doživjela neslućeni rast, još uvijek nije pronađen lijek za rak koji godišnje odnese milione života. Doktori smatraju da i naša ishrana ima veze sa pojaom ove bolesti.
Dr. Elizabeth Komen, onkologinja, naglašava važnost informiranih izbora prehrane za pojedince s dijagnozom raka, napominjući da takve odluke mogu uvelike povećati vjerojatnost učinkovitog liječenja, a istovremeno poticati opće zdravlje i dobrobit. Poduzimanje značajne modifikacije prehrane doista može predstavljati ogroman izazov. Iz tog razloga, stručnjaci preporučuju da prijelaz započnete podesnim koracima, počevši od prvog dnevnog obroka.
- Uz to, uključivanje čaše osvježavajuće vode ujutro i posvećivanje samo 10 minuta dnevnoj šetnji može značajno poboljšati cjelokupno zdravlje i dobrobit. Tijekom doručka, onkolozi namjerno nastoje isključiti određene namirnice iz svoje prehrane. Kamat, specijalist za rak debelog crijeva, preporučuje pojedincima da minimaliziraju konzumaciju slanine i kobasica, koji su često uključeni u obroke za doručak. On predlaže da se umjesto toga usredotočite na nemasne proteinske alternative. Opsežne znanstvene studije utvrdile su konačnu vezu između smanjenja unosa prerađenog mesa i smanjenja rizika od raka debelog crijeva.
Dr. Kamat tvrdi da je potpuna apstinencija od željene hrane nepotrebna. Drži da nijednu određenu hranu ne treba smatrati zabranjenom, a ako postoji određena stavka koje se ne možete odreći, u njoj možete uživati u umjerenim količinama, potencijalno ostavljajući takve užitke za vikende. To uključuje hranu koja je unaprijed zapakirana, zaslađena i teško prerađena. Kako bi naglasili važnost prehrambenog plana prehrane, onkolozi preporučuju izbjegavanje hrane koja sadrži visoku razinu šećera, masti i umjetnih aditiva, dok umjesto njih biraju zdrave, neprerađene alternative.
Ključni element je ostati pozoran na sastojke prisutne u nečijim obrocima, budući da se ta svijest ne može jamčiti kada se konzumiraju proizvodi koji su jako opterećeni aditivima. Stručnjaci specijalizirani za istraživanje raka snažno preporučuju da se ne konzumiraju pretpakirane i instant žitarice, navodeći njihove povišene razine šećera i prerađenih ugljikohidrata. Osim toga, ovi proizvodi često sadrže stabilizatore i pojačivače okusa koji mogu ometati ravnotežu korisnih crijevnih bakterija.
Iako uživanje u palačinkama, vaflima i slatkim pecivima može biti privlačno, ovi izbori nude malo nutritivnih prednosti i vjerojatno će ostaviti osjećaj gladi ubrzo nakon toga. Onkolozi preporučuju ne samo mudri izbor hrane, već i vođenje računa o veličini porcija jer pretilost može povećati rizik od razvoja više oblika raka. Značenje prehrane u liječenju raka je od najveće važnosti jer je neophodna za održavanje snage tijela i opskrbu potrebnom energijom tijekom cijelog procesa liječenja. I dijagnoza raka i liječenje koje slijedi mogu rezultirati nuspojavama koje mogu dovesti do pothranjenosti.
Istraživanja pokazuju da znatan udio pacijenata oboljelih od raka, koji se procjenjuje na između 30 i 85 posto, pati od pothranjenosti. Štoviše, pothranjenost nepovoljno utječe na cjelokupnu kvalitetu života, a izvješća pokazuju da između 10 i 20 posto pacijenata s rakom postaje žrtva njezinih posljedica. U slučajevima raka, pothranjenost može često ostati neotkrivena kada indeks tjelesne mase pojedinca padne unutar normalnog referentnog raspona, osobito u nedostatku sveobuhvatnih antropometrijskih procjena.
Provođenje nutritivne procjene i započinjanje odgovarajuće dijetetske terapije je ključno odmah nakon dijagnoze, čak i kod osoba koje ne pokazuju klinički očitu pothranjenost. Unatoč tome, trebalo bi očekivati da ovi pacijenti neće moći unositi dovoljno hrane određeno vrijeme. Ova proaktivna strategija pomaže u smanjenju vjerojatnosti nedostataka u prehrani i komplikacija koje mogu nastati s fluktuacijama u statusu uhranjenosti. Stoga je od vitalne važnosti usvojiti multidisciplinarni pristup onkološkim pacijentima, koji uključuje stručnost liječnika, medicinske sestre i nutricionista.
