U posljednjih nekoliko sedmica svi se susrećemo sa velikim temperaturama koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje pojedinaca. Ivana Stefanović je poznata doktorica iz beogradske Hitne pomoći koja je dala par savjeta kako da se ponašamo tokom ovih dana.
Posljednjih dana temperatura u mnogim dijelovima zemlje, uključujući i Beograd, doseže čak do 39 stepeni, a noći donose vrlo malo olakšanja. Situacija na terenu pokazuje da su ovakvi vremenski uslovi sve veći izazov za zdravlje ljudi. Hitna pomoć je zabilježila više od 100 intervencija u jednoj noći, što se na prvi pogled može činiti uobičajenim, ali ljekari upozoravaju da ovakve ekstremne vrućine posebno pogađaju hronične bolesnike. Oni koji pate od kardiovaskularnih problema i malignih oboljenja spadaju u najugroženiju grupu jer njihov organizam dodatno iscrpljuje visoka temperatura.
Doktorka Stefanović naglašava da ovakvi vremenski uslovi dovode do širenja krvnih sudova, što stvara dodatni pritisak na srce. Posebno su ugrožene osobe sa visokim ili niskim krvnim pritiskom. Kod onih sa niskim pritiskom može doći do simptoma poput vrtoglavice, nesvjestice, pa čak i opasnih padova. Da bi se izbjegle komplikacije, preporučuje se da se boravak van kuće ograniči, naročito u periodu od 11 do 17 časova, kada je sunce najjače. Ako je ipak neophodno izaći, savjetuje se boravak u rashlađenim ili dobro provjetrenim prostorijama.
-
Odjeća koju nosimo ima veliki uticaj na sposobnost organizma da se rashladi.
-
Preporučuje se lagana garderoba svijetlih boja, izrađena od prirodnih materijala poput pamuka i lana.
-
Djeca bi uvijek trebala nositi kape, dok starije osobe treba da izbjegavaju izlaganje suncu bez prijeke potrebe.
Kada se govori o hidrataciji, stručnjaci ističu da je unos tečnosti ključan. Važno je piti redovno, a ne čekati osjećaj žeđi jer to već može biti znak blage dehidracije. Osim vode, preporučuju se prirodni napici poput limunade s medom, jer organizmu pod stresom potrebna je i dodatna energija. Ljudi sa niskim pritiskom trebali bi uvijek imati pri ruci nešto slano, poput pereca ili slanih štapića, kako bi spriječili nagle padove pritiska.
U gradskim sredinama dodatni problem predstavlja tzv. “efekat betonske toplote”. Asfalt i betonske zgrade tokom dana upijaju toplotu, a zatim je noću zadržavaju, zbog čega ni večernji sati ne donose osvježenje. Posebno su ugroženi stanari na višim spratovima i pod krovovima gdje temperature u stanu često prelaze i 40 stepeni.
-
Starije osobe koje žele da uštede energiju ponekad izbjegavaju korištenje ventilatora ili klima uređaja, što ih izlaže još većem riziku.
-
Uloga porodice, prijatelja i komšija ovdje je presudna – važno je redovno provjeravati kako se osjećaju, imaju li dovoljno tečnosti i je li prostor u kojem borave dovoljno rashlađen.
Stručnjaci savjetuju da se u ovim uslovima maksimalno smanji fizički napor, a aktivnosti na otvorenom obavljaju isključivo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. Lagana ishrana, bogata svježim povrćem i voćem, uz česte pauze i slušanje signala koje tijelo šalje, može pomoći u prevenciji ozbiljnih zdravstvenih problema.
-
Toplotni udar i dehidracija ne nastupaju uvijek naglo, ali kada se razviju, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.
-
Usporenost, jaka glavobolja, vrtoglavica i crvenilo kože prvi su znakovi da organizam više ne može da se nosi s visokom temperaturom.
Zbog svega ovoga, sada je važnije nego ikad biti odgovoran – ne samo prema sebi, već i prema drugima. Ne treba čekati da dođe do komplikacija. Prostorije je potrebno rashladiti što je više moguće, piti dovoljno tečnosti i brinuti o onima koji su najugroženiji. Posebna pažnja treba se posvetiti djeci, starijima i bolesnima.
U ovim danima ekstremnih vrućina, briga o zdravlju nije samo izbor, nego nužnost. Samo uz oprez, solidarnost i zdravorazumske mjere moguće je prebroditi toplotni talas bez većih posljedica.
