Danas ćemo pisati o savjetima doktorice Ivane Stefanović koja je navela kako da se sačuvate od velikih vrelina koje su nas zadesile ovih dana.
Tokom vrelih ljetnjih dana, kada temperature dosežu rekordne vrijednosti, posebno je važno znati kako se zaštititi i očuvati zdravlje. Visoke temperature nisu samo neprijatne već mogu biti opasne po život, upozoravaju stručnjaci. Doktorka Ivana Stefanović, iskusna ljekarka iz beogradske Hitne pomoći, ističe da je neophodno prilagoditi svakodnevne navike kako bi se izbjegle ozbiljne zdravstvene komplikacije koje toplota može izazvati.
U nekim dijelovima Srbije, uključujući i Beograd, temperature prelaze 39 stepeni, a vrućina ostavlja posljedice ne samo na ljude već i na životinje i životnu sredinu. Dok se trava suši, a voće i povrće stradaju zbog žege, ljudi traže spas u hladu, vodi i raznim načinima rashlađivanja. Međutim, ekstremna vrućina posebno ugrožava:
- Starije osobe
- Hronične bolesnike
- Malu djecu
Osobe sa srčanim problemima ili oni koji pate od visokog ili niskog krvnog pritiska moraju biti posebno oprezni. Na visokim temperaturama dolazi do širenja krvnih sudova, što dodatno opterećuje srce. Kod ljudi sa niskim pritiskom to može izazvati nesvjesticu, vrtoglavicu, pa čak i padove sa ozbiljnim posljedicama. Stručnjaci savjetuju da se:
- Izbjegava izlazak napolje u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 17 časova)
- Boravi u rashlađenim prostorijama ili u dobro provjetrenim sobama
- Prati sopstveno stanje i reaguje na znakove umora i dehidracije
Odeća igra veliku ulogu u zaštiti organizma tokom vrelih dana. Lagana i svijetla garderoba od prirodnih materijala poput pamuka i lana pomaže koži da diše i zadržava manje toplote. Posebno je važno:
- Djeci staviti kape ili šešire kada izlaze napolje
- Starijim osobama preporučiti da ne izlaze bez prijeke potrebe, naročito kada sunce najjače prži
Hidratacija je ključna za prevenciju toplotnog udara. Tokom dana je potrebno unositi dovoljno tečnosti – ne samo vode, već i prirodnih napitaka s malo šećera, poput limunade sa medom, koja organizmu pruža dodatnu energiju. Osobe sa niskim pritiskom bi trebalo da:
- Imaju pri ruci slane grickalice (npr. perece ili slane štapiće) kako bi spriječile nagle padove pritiska
- Piju male gutljaje vode tokom dana umjesto velikih količina odjednom
U urbanim sredinama dodatni problem stvara tzv. „betonska toplota“, jer asfalt i zgrade zadržavaju toplotu i noću, pa se prostorije ne rashlađuju dovoljno. Stariji ljudi koji žive na visokim spratovima ili pod krovovima su posebno izloženi riziku. Nažalost, mnogi iz navike ili želje da uštede struju izbjegavaju korišćenje klima uređaja ili ventilatora, čime dodatno opterećuju organizam.
U takvim situacijama porodica, prijatelji i komšije imaju važnu ulogu:
- Redovno provjeravati kako su stariji i bolesni
- Donijeti im vodu i pomoći u rashlađivanju prostorija
- Telefonski kontakt ili kratka posjeta mogu biti od presudnog značaja
Da bi se sačuvalo zdravlje u periodima ekstremne vrućine, važno je slušati signale koje tijelo šalje. Prvi znaci toplotnog udara i dehidracije su glavobolja, malaksalost, vrtoglavica, suva usta i ubrzan puls. Ukoliko se ovi simptomi jave, potrebno je odmah:
- Preći u hladovinu ili rashlađenu prostoriju
- Popiti vodu u malim gutljajima
- Potražiti pomoć ukoliko simptomi ne prolaze
Jednostavne mjere koje mogu spriječiti ozbiljne posljedice:
- Izbjegavati fizički napor na suncu
- Konzumirati laganu hranu bogatu vodom (npr. lubenicu, krastavce, paradajz)
- Pravite česte pauze u hladu tokom boravka napolju
- Nosite bočicu vode sa sobom u svakom trenutku
Doktorka Stefanović naglašava da u ovakvim danima briga o zdravlju nije izbor, već nužnost. Potrebno je misliti ne samo na sebe, već i na druge, posebno one najosjetljivije. Pravilno rashlađivanje prostora, redovan unos tečnosti i pažljivo praćenje simptoma mogu spriječiti ozbiljne komplikacije i spasiti živote.
