Zdravko Čolić rođen je 30. svibnja 1951. godine u Sarajevu, a odrastao je na Grbavici. Tijekom ranih godina pokazivao je više interesa za sport nego za glazbu. Svoj sportski put započeo je kao golman juniorskog pogona FK “Željezničar”. Ipak, kasnije je pronašao jaču strast prema atletici, što ga je potaknulo da prijeđe u taj sport.
U zapaženoj disciplini ostvario je značajan uspjeh osvojivši drugo mjesto, odmah iza poznatog atletičara Nenada Stekića. Iako je ovo postignuće bilo značajno, Zdravku je bio izazov postići veće sportske visine, što je vjerojatno predstavljalo ključnu prekretnicu u njegovom životu jer se počeo više naginjati umjetnosti i glazbi.
Zdravko je od malih nogu pokazivao talent za recitiranje i često je sudjelovao u školskim priredbama. Priznata je njegova sposobnost izražavanja emocija kroz jezik, što je prirodno potaknulo njegovu strast za glumom. Dobio je prijem u Pionirsko pozorište, gdje je nastupio u poznatim predstavama poput “Dječaci Pavlove ulice” i “Kekec i Mojca”. Iako tada glazba još nije postala njegov glavni interes, počeo je učiti gitaru i upisao se u glazbenu školu.
- Zdravkovi roditelji nisu bili sigurni da li da ga usmjere na sviranje gitare ili harmonike, ali on je napravio jak izbor za gitaru, što ih je navelo da na kraju kupe instrument koji je on želio. U svojim ranim godinama Zdravko je glazbeno surađivao sa svojim prijateljem Bracom Isovićem, te su zajedno činili duo pod nazivom „Čola i Isa s Grbavice“. Ovaj je par često nastupao u parku za prijatelje i poznanike, što im je pomoglo da steknu lokalnu prepoznatljivost. Njihovu mladost na Grbavici nije obilježila samo glazba, već i društvene interakcije, igra i osobni razvoj.
U početku je glazba bila samo izvor zabave, ali kako je vrijeme odmicalo, Zdravkov očiti talent počeo se pojavljivati, postavljajući pozornicu za njegovu buduću glazbenu karijeru. Tijekom djetinjstva pokazivao je sklonost različitim oblicima umjetničkog izražavanja, uključujući glumu i recitiranje, no glazba mu je ostala dosljedno draga. Njegov sve veći interes za gitaru, zajedno s njegovim pjevačkim vještinama, postupno su oblikovali put kojim će ići u budućnosti.
Put Zdravka Čolića do jednog od najistaknutijih glazbenih talenata bivše Jugoslavije započeo je ugodnim trenucima provedenim s prijateljima u parku. Njegove prve godine na Grbavici, obilježene prijateljstvima i nekompliciranom prirodom svakodnevnog života, postavile su bitne temelje za izuzetnu karijeru koju će na kraju uspostaviti.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
