Anemija, hipopiremija i srčane tegobe: savjeti dr. Mirjane Mitrović

Pojave poput palpitacija (ubrzanog ili nepravilnog rada srca), umora, nesanice i glavobolja često zbunjuju ljude. Mnogi ih pripisuju vremenskim promenama, stresu ili proljetnom umoru. Međutim, prema riječima dr. Mirjane Mitrović, iza tih simptoma može se kriti ozbiljniji uzrok – anemija ili stanje poznato kao hipopiremija.

Najčešći simptomi

Dr. Mitrović naglašava da se sledeći znaci najčešće povezuju sa ovim poremećajima:

• slabost i gubitak energije,

• stalni umor i osećaj pospanosti,

• nesanica ili loš kvalitet sna,

• glavobolje i povremeno zamagljen vid,

• osećaj lupanja srca ili nepravilnog ritma.

Ono što je posebno važno jeste da ljudi često ne prepoznaju ozbiljnost tih signala. Umor i pospanost se, na primjer, pripisuju promeni godišnjeg doba, dok se glavobolje svrstavaju pod „normalne“ posljedice stresa. Na taj način, problem se zanemaruje, a u pozadini se može razvijati nedostatak željeza koji, ukoliko se ne liječi, vodi ka anemiji.

Šta su anemija i hipopiremija?

Dr. Mitrović detaljno objašnjava razliku:

• Hipopiremija označava nedostatak željeza u organizmu, ali u toj fazi hemoglobin u krvi još uvijek ostaje u normalnim granicama. To je, slikovito rečeno, „upozorenje“ tijela da zalihe željeza opadaju.

• Anemija nastaje kada se zalihe željeza potpuno iscrpe i nivo hemoglobina počne padati. To je ozbiljniji oblik poremećaja, jer tada tijelo više nema snage da dovoljno kisika prenosi do svih tkiva.

Upravo ova razlika objašnjava zašto je pravovremena dijagnoza ključna. Ukoliko se reaguje u fazi hipopiremije, moguće je spriječiti dalji razvoj anemije.

Zašto je željezo toliko važno?

Željezo je osnovni mineral u organizmu jer učestvuje u stvaranju hemoglobina – proteina koji omogućava transport kisika kroz krv. Kada ga nema dovoljno:

• tkiva i organi ostaju bez dovoljno kisika,

• javlja se brži rad srca (organ pokušava nadoknaditi manjak kisika),

• razvija se umor i iscrpljenost,

• imunitet postaje oslabljen, pa se javljaju i druge zdravstvene tegobe.

Na duže staze, neliječena anemija može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući i srčane probleme, što objašnjava zašto palpitacije i nepravilnosti ritma često prate ovo stanje.

Kako se liječi anemija?

Prema riječima dr. Mitrović, liječenje zavisi od težine poremećaja. Postoje dva osnovna pristupa:

1. Suplementacija tabletama željeza

   • Koristi se kod blažih oblika.

   • Liječnik bira odgovarajući preparat, jer pojedini mogu izazvati nuspojave poput mučnine, zatvora ili bolova u stomaku.

   • Terapija se obično sprovodi nekoliko mjeseci, uz redovnu kontrolu krvne slike.

2. Infuzija željeza

   • Primjenjuje se kod osoba sa težim simptomima ili onih koji ne podnose tablete.

   • Infuzija omogućava brži oporavak i nadoknadu željeza, ali se sprovodi isključivo pod nadzorom ljekara.

Važno je napomenuti da samoinicijativno uzimanje suplemenata bez konsultacije sa stručnjakom može biti štetno. Previše željeza u organizmu također nosi zdravstvene rizike.

Prevencija i pravilna ishrana

Prevencija anemije nije uvek jednostavna, ali uravnotežena ishrana može značajno smanjiti rizik. Dr. Mitrović naglašava sledeće:

• Najbolji izvori željeza su meso i mesni proizvodi, posebno crveno meso.

• Biljni izvori poput spanaća, mahunarki i sjemenki također doprinose, ali se željezo iz njih slabije apsorbuje.

• Vitamin C pomaže boljoj apsorpciji, pa se preporučuje kombinacija hrane bogate željezom sa citrusima ili povrćem poput paprike.

Ipak, postoje grupe kod kojih prevencija nije uvijek moguća. To se odnosi prije svega na:

• žene sa produženim i obilnim menstruacijama (koje traju sedam ili više dana),

• trudnice i dojilje, čije potrebe za željezom naglo rastu,

• osobe koje su već imale istoriju hronične anemije.

Za njih je posebno važno redovno pratiti krvnu sliku i reagovati na prve znakove umora ili iscrpljenosti.

Anemija u proljetnom periodu

Zanimljivo je da se simptomi anemije često poklapaju sa onim što ljudi zovu proljetni umor: pospanost, glavobolja, malaksalost. To vodi do toga da mnogi problem zanemaruju, misleći da se radi samo o „normalnoj“ reakciji na promjenu godišnjeg doba.

Dr. Mitrović naglašava da je upravo zato važno razlikovati uobičajeni umor od stanja koje zahtijeva medicinsku intervenciju. Krvna slika je najjednostavniji način da se to provjeri.

Šta možete učiniti sami?

Osim redovnih ljekarskih kontrola, postoje i praktične mjere koje svako može primijeniti kako bi smanjio rizik:

• Obratiti pažnju na ishranu – unositi dovoljno željeza i vitamina.

• Slušati svoje tijelo – ne ignorisati simptome poput stalne iscrpljenosti ili lupanja srca.

• Redovno kontrolisati krvnu sliku, naročito ako spadate u rizičnu grupu.

• Voditi računa o zdravom načinu života – dovoljno sna, smanjenje stresa i fizička aktivnost pomažu da se tijelo lakše nosi sa manjkom željeza.

Simptomi poput umora, slabosti, nesanice, glavobolja i palpitacija ne bi trebalo shvatati olako. Iako mogu podsjećati na prolazne tegobe, često su jasan signal da u organizmu nedostaje željeza.

Hipopiremija je prvi korak ka ozbiljnijem problemu – anemiji. Ako se na vrijeme otkrije, terapija je jednostavnija i efikasnija. U protivnom, bolest može napredovati i izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući i srčane poremećaje.

Poruka dr. Mirjane Mitrović je jasna: ne zanemarujte svoje tijelo. Ako se umor produžava, ako glavobolje postaju učestale, a pospanost vas sputava u svakodnevnim aktivnostima – potražite savjet ljekara i uradite krvnu sliku.

Na taj način, ne samo da ćete spriječiti razvoj anemije, već ćete dugoročno očuvati snagu srca, vitalnost i opšte zdravlje.