Danas ćemo pisati o popularnom psihijatru dr Džalilu Mohamedu koji je otkrio pojedine obrasce ponašanja koje posjeduju osobe sa narcističkim crtama ličnosti.
Na osnovu analize koju je predstavio dr Džalil Mohamed, psihijatar iz Londona, moguće je prepoznati obrasce ponašanja koji ukazuju na prisustvo narcističke ličnosti. Ovaj fenomen nije samo rezultat ličnog temperamenta, već predstavlja duboko ukorijenjen psihološki obrazac koji često narušava međuljudske odnose, naročito u bliskim partnerstvima i profesionalnim sredinama. Osobe koje pokazuju pet ili više osobina sa definisane liste, i to kroz konstantno ponašanje, često ostavljaju svoju okolinu emocionalno iscrpljenom i zbunjenom.
Prva osobina na koju dr Mohamed skreće pažnju jeste prenaglašen osjećaj lične važnosti. Takvi pojedinci smatraju sebe posebnima i izuzetnima, iako za to ne postoje objektivni razlozi. Vjeruju da zaslužuju više poštovanja, pažnje i priznanja od drugih, često očekujući povlastice koje im realno ne pripadaju. Ovo uvjerenje vodi u drugu osobinu – fantazije o moći, savršenstvu, uspjehu i ljepoti. Narcistička osoba vidi sebe kao centralnu figuru, bez obzira na realne okolnosti.
Treća karakteristika ogleda se u njihovoj potrebi da ih razumiju isključivo „posebni“ ljudi – oni s visokim statusom, moći ili društvenim prestižom. Pritom često ignorišu ili odbacuju osobe koje ne smatraju dostojnima njihove pažnje, što doprinosi njihovoj sve većoj izolovanosti. Četvrta osobina je stalna potreba za divljenjem. Narcisti zavise od spoljne potvrde svog identiteta – bez pažnje i pohvala, njihov osjećaj vrijednosti drastično opada. Tada pribjegavaju drastičnim potezima kako bi ponovo postali centar pažnje.
- Peta osobina jeste osjećaj da imaju pravo na posebne privilegije, bez obzira na konkretne zasluge. Kada im nešto bude uskraćeno, reagiraju burno – najčešće kroz bijes, manipulaciju ili emocionalno povlačenje. Šesta karakteristika je iskorištavanje drugih ljudi. Narcisti često tretiraju ljude kao sredstva, a ne kao jedinke s emocijama i potrebama. Njihova sposobnost za empatiju je minimalna ili potpuno odsutna, što ih čini nesposobnima za stvaranje autentičnih i zdravih odnosa.
Nedostatak empatije čini sedmu važnu tačku. Oni ne osjećaju istinsku zabrinutost za druge, osim ako kroz to ne vide ličnu korist. Kada su suočeni s tuđim bolom, njihova reakcija može biti hladna, distancirana ili čak sarkastična. Osma osobina odnosi se na zavist. Narcisti često zavide uspješnijima, ljepšima ili popularnijima, a istovremeno vjeruju da su drugi zavidni njima, iako za to nema osnova.
Posljednja osobina koju dr Mohamed izdvaja jeste arogancija i lažni osjećaj superiornosti. Ove osobe često ponižavaju druge, ismijavaju slabosti i ne dozvoljavaju ravnopravan odnos. Njihova komunikacija je obilježena patroniziranjem i prezirom, a svako neslaganje doživljavaju kao lični napad.
Narcistički obrasci ponašanja često se manifestuju kroz četiri faze zloupotrebe u odnosima. Prva je idealizacija, u kojoj narcista preplavljuje partnera pažnjom, komplimentima i obećanjima, stvarajući lažni osjećaj sigurnosti. Druga faza je devalvacija, gdje počinju kritike, distanca i manipulacije. Tada partner počinje osjećati krivicu, nesigurnost i zbunjenost. Treća faza je odbacivanje – odnos se prekida iznenada, uz optuživanje druge strane za sve probleme. Četvrta i posljednja faza je hoovering, kada narcista pokušava da povrati bivšeg partnera kroz lažne izjave ljubavi, kajanja ili šarma, samo da bi ponovo uspostavio kontrolu.
Prepoznavanje ovih obrazaca nije jednostavno, naročito jer narcističke osobe često u početku djeluju izuzetno harizmatično i privlačno. Međutim, kako vrijeme prolazi, njihova prava priroda postaje očita kroz cikluse emocionalne manipulacije, nestabilnosti i iscrpljujućih odnosa.
- Analiza dr Mohameda ima za cilj da osnaži pojedince kroz edukaciju i prepoznavanje toksičnih obrazaca. Svijest o tome šta znači biti u vezi s narcističkom osobom prvi je korak ka emocionalnoj zaštiti. Postavljanje zdravih granica, traženje podrške i razvijanje vlastite emocionalne otpornosti ključni su za izlazak iz ovakvih dinamika i izgradnju odnosa temeljenih na međusobnom poštovanju i razumijevanju.
U društvu u kojem se često glorifikuju samopouzdanje i karizma, važno je razlikovati stvarnu unutrašnju snagu od manipulativne dominacije. Narcizam, kao psihološki obrazac, može biti duboko destruktivan, ali uz znanje, jasnoću i hrabrost, moguće je izaći iz kruga emocionalnog zlostavljanja i sačuvati vlastiti integritet
