Dinja je omiljeno ljetno voće zbog sočnog i slatkastog ukusa, ali iza njenog osvježavajućeg zalogaja krije se pravo bogatstvo hranjivih tvari saznajte više…..
Osim što je ukusna, ova voćka je i vrlo korisna za zdravlje, a njene sjemenke dodatno pojačavaju njena ljekovita svojstva.
Niska kalorijska vrijednost i hidratacija
Porcija od 150 grama dinje sadrži samo oko 53 kalorije, a više od 90% njenog sastava čini voda. Zbog toga je odlična za održavanje linije i hidrataciju, posebno u vrućim ljetnim danima kada tijelo gubi mnogo tekućine. Lako se probavlja, pa se preporučuje jesti na prazan stomak kako bi se najbolje iskoristile njene prednosti.
Vitamini i antioksidansi
Dinja je izvor vitamina A, koji pomaže očuvanju vida i zdravlja kože, te vitamina C, snažnog antioksidansa koji jača imunitet. Jedna porcija može osigurati i do 30% dnevne potrebe za vitaminom A i 80% za vitaminom C. Osim toga, sadrži antioksidanse poput kolina, zeaksantina i beta karotena, koji štite stanice od oštećenja i pomažu u prevenciji bolesti, uključujući i neke vrste karcinoma.
Moćne sjemenke
Sjemenke dinje, iako često zanemarene, bogate su proteinima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, posebno alfa-linolenskom kiselinom. Ove masne kiseline imaju protuupalno djelovanje, štite srce i krvne žile te smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Zdravlje očiju
Dinja sadrži beta karoten, lutein, zeaksantin i vitamin C – kombinaciju koja pomaže u očuvanju vida i smanjuje rizik od makularne degeneracije povezane sa starenjem. Redovan unos ovih tvari može značajno smanjiti oštećenja mrežnice.
Prevencija bolesti
Istraživanja pokazuju da beta karoten iz dinje može smanjiti rizik od razvoja astme. Kao i drugo žuto i narandžasto povrće i voće (šargarepa, bundeva, spanać), dinja može biti dio preventivne prehrane kod osoba sklonih ovoj bolesti.
Dobrobit za srce
Zahvaljujući kalijumu, vlaknima, vitaminu C i kolinu, dinja pomaže u održavanju zdravlja srca i krvnih sudova. Kalijum pomaže izbacivanju viška natrija iz tijela, što doprinosi regulaciji krvnog pritiska i smanjuje rizik od hipertenzije, moždanog udara i srčanih oboljenja.
Preporuke za konzumaciju
Dinja je blaga za probavni sistem, pa je pogodna i za osobe sa osjetljivim stomakom. Najbolje ju je jesti:
-
ujutro, prije doručka
-
bez kombiniranja s teškom hranom
-
rashlađenu, ali ne previše hladnu
Kolin – važan sastojak
Kolin iz dinje ima brojne koristi: podržava zdrav san, poboljšava pamćenje i učenje, učestvuje u očuvanju ćelijskih membrana, prenosi nervne impulse, pomaže metabolizmu masti i smanjuje upale. Posebno se preporučuje osobama s hroničnim upalama ili artritisom.
Ljepota kože i kose
Vitamin A u dinji potiče proizvodnju sebuma, prirodnog ulja koje održava kožu hidriranom i kosu zdravom. Redovnom konzumacijom dinje može se primijetiti brži rast kose, poboljšanje tena, ujednačenija boja kože i smanjenje akni i fleka.
Ljekovita primjena drugih dijelova biljke
Osim ploda, i drugi dijelovi dinje imaju primjenu u narodnoj medicini. Sjemenke se preporučuju osobama s problemima bubrega, posebno onima koji pate od bubrežnih kamenaca. Čaj od cvijeta dinje tradicionalno se koristi kao prirodni ekspektorans – pomaže iskašljavanje i čišćenje disajnih puteva.
Dinja je mnogo više od ukusnog ljetnog osvježenja. Redovna konzumacija ovog voća jača imunitet, poboljšava zdravlje očiju, srca, kože i kose, pomaže probavi i hidrira organizam. Laka je za probavu, niskokalorična i puna vitamina, minerala i antioksidansa. Bilo da je jedete samu, u voćnim salatama ili koristite sjemenke i čaj od cvijeta, dinja se s razlogom ubraja među najkorisnije ljetne namirnice
