U posljednjih nekoliko dana imamo drastičan porast temperatura a saim tim je tokom noći mnogima teško da utonu u san. Danas ćemo pisati o nekoliko savjeta kako da lakše zaspite.
Ljudski organizam neprekidno teži ravnoteži i stabilnosti, pa tako i u pogledu tjelesne temperature. Kada se nađe u okruženju koje je previše hladno, tijelo prirodno reaguje zadržavanjem toplote, što se ogleda u skupljanju krvnih žila. Taj proces je odbrambeni mehanizam koji smanjuje gubitak toplote i pomaže održavanju unutrašnje temperature organizma. Ipak, postavlja se pitanje koliko klima uređaji, koji drastično mijenjaju uslove u prostoru, mogu da utiču na zdravlje čovjeka.
Dok neki sumnjaju u štetnost rashlađivanja prostora, drugi ne mogu zamisliti dan bez niske temperature u prostoriji. O ovoj temi govorila je dr Snežana Bašić, kardiologinja, ističući da razlika između spoljne i unutrašnje temperature ne bi smjela biti veća od 6 do 8 stepeni. Prevelika temperaturna razlika može opteretiti tijelo i izazvati različite zdravstvene tegobe, posebno kod osoba sa osjetljivim kardiovaskularnim sistemom.
Naučne studije potvrdile su da temperatura radnog prostora ima značajan utjecaj na radnu produktivnost. Na primjer, jedno istraživanje u Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo je da zaposleni koji rade u prostoru sa njima odgovarajućom temperaturom imaju samo 10% šansi za grešku pri tipkanju. Međutim, kada temperatura padne na oko 20°C, broj grešaka raste na 25%, što ukazuje na pad koncentracije i efikasnosti.
- Kada je okolina hladna, dolazi do suženja krvnih žila, što može usporiti protok krvi i smanjiti dotok kiseonika do mozga.
- Posljedica toga može biti umor, pad pažnje i veća vjerovatnoća za greške u radu.
Preporuke stručnjaka zavise od vrste aktivnosti. Za ljude koji se bave fizičkim poslovima, gdje dolazi do povećanja tjelesne toplote, idealna temperatura prostora je između 20 i maksimalno 21 stepen. Suprotno tome, oni koji se bave mentalnim radom, kao što su kancelarijski poslovi, bolje funkcionišu u prostoru temperature 25 do 26 stepeni.
Iako klima uređaji mogu donijeti trenutno olakšanje, nije rijetkost da neki ljudi osjete neprijatnosti ili čak zdravstvene tegobe zbog direktne izloženosti hladnom vazduhu. Pojave poput mučnine, problema sa sinusima, suzenja očiju i kihanja mogu se javiti kod osjetljivih osoba.
Dr Bašić napominje da psihičko stanje pojedinca također ima veliki uticaj na imunitet, pa ako osoba vjeruje da joj klima šteti, njen organizam to može i “prihvatiti” kao istinu, čime dolazi do pada otpornosti. Osim toga, strujanje hladnog vazduha, naročito iz klima uređaja, često nazivano propuhom, može izazvati niz problema, posebno ako je usmjeren direktno prema licu ili leđima.
Važno je obratiti pažnju i na čistoću klimatizacijskog sistema. Uređaji koji se redovno ne održavaju mogu postati izvor bakterija, virusa i toksičnih hemikalija koje se nalaze u filterima. Udisanjem ovih tvari, kako upozorava dr Bašić, može se povećati rizik za ozbiljna oboljenja, uključujući i rak. Zato se preporučuje da se noću prostorija hladi prirodnim putem, kad god je to moguće, umjesto korištenja klima uređaja.
- Simptomi poput kihanja, crvenila očiju, otoka sluznice nosa i sinusa sve su češći, kako kod djece tako i kod odraslih.
- Ove pojave se često pogrešno tumače kao prehlada, dok su zapravo najčešće posljedica alergijske reakcije na prašinu, vlagu ili hladan zrak iz klima uređaja.
Trenutno je sezona alergija u punom jeku, a glavni krivci su alergeni iz prirode. Obilne kiše su pogodovale rastu korova, a sa prvim sunčevim zracima dolazi do oslobađanja velike količine polena, koji dodatno otežava disanje i izaziva alergijske reakcije. Zbog toga se koncentracija štetnih čestica u atmosferi znatno povećava, što najviše pogađa osjetljive osobe.
Posebnu pažnju treba posvetiti djeci, koja gube tjelesnu toplotu brže od odraslih i zbog toga mogu lošije podnijeti direktno rashlađivanje. Izloženost klima uređaju može izazvati kašalj, upale disajnih puteva i druge tegobe, a roditelji često zaboravljaju koliko su djeca ranjiva u takvom okruženju.
- Djeci se preporučuje izbjegavanje direktne izloženosti klimi.
- Temperatura prostorije za djecu treba biti nešto viša nego za odrasle, kako bi se očuvala njihova toplinska stabilnost.
Zaključno, iako klima uređaji mogu biti korisni u regulisanju temperature i stvaranju ugodnijeg ambijenta, potrebno ih je koristiti odgovorno i umjereno. Pravilno održavanje, pažljivo podešavanje temperature, kao i izbjegavanje direktnog izlaganja hladnom zraku, ključ su za očuvanje zdravlja u ljetnim mjesecima.
