Paradajz je namirnica koja je skoro svima jedna od omiljenih tokom ljetnih dana. Kako se zvanično saznaje ne treba ga jesti u velikim količinama jer imaju određene osobe sa zdravstvenim problemima kojima bi paradajz mogao naškoditi.
Iako su rajčice globalno omiljena namirnica i nezaobilazne u svakodnevnoj ishrani mnogih ljudi, važno je razumjeti da nisu podjednako korisne za sve. Njihova popularnost ne garantuje univerzalnu sigurnost, posebno kada se radi o osobama koje se bore s određenim zdravstvenim tegobama. Njihov bogat okus, prisustvo likopena – snažnog antioksidansa – i visoka nutritivna vrijednost, razlog su njihove široke upotrebe. Međutim, postoje i brojni aspekti koji upućuju na to da kod određenih osoba rajčice mogu izazvati negativne reakcije.
Prva i možda najčešća smetnja tiče se njihove prirodne kiselosti. Osobe koje pate od gastritisa ili refluksa kiseline često doživljavaju pogoršanje simptoma nakon konzumacije svježih rajčica, soka ili raznih umaka. Čak i kada nema dijagnostikovanih problema sa želucem, prekomjerno konzumiranje može dovesti do nelagodnosti kao što su žarenje, nadutost, pa čak i bol u grudima. Kiselina iz rajčica može dodatno oštetiti već osjetljivu sluznicu, čineći ih nepoželjnim izborom za osobe sa osjetljivim probavnim sistemom.
Još jedan manje poznat rizik tiče se zglobnih problema. Rajčice sadrže solanin, prirodni alkaloid koji, kod osjetljivih osoba, može ometati pravilnu apsorpciju kalcija i uzrokovati njegovo taloženje u mekim tkivima. Posljedica toga može biti pojava bolova, oticanja i upala u zglobovima. Iako solanin nije štetan za većinu ljudi, kod onih sa predispozicijama ili postojećim oboljenjima zglobova, unos ove tvari može pogoršati stanje. Stoga se osobama sa artritisom ili sličnim stanjima preporučuje umjerenost, ili čak izbjegavanje ove namirnice.
- Kod osoba sa problemima bubrega, rajčice predstavljaju dodatni izazov. Bogate su oksalatima, supstancama koje mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca. Osim toga, njihov visok sadržaj kalijuma može opteretiti bubrege, naročito kod osoba koje već imaju oslabljenu bubrežnu funkciju. Zbog toga, iako su rajčice izuzetno bogate korisnim nutrijentima, one kod hroničnih bubrežnih bolesnika mogu prouzrokovati ozbiljne komplikacije.
Takođe, rajčice mogu izazvati alergijske reakcije zbog sadržaja histamina, prirodne supstance koja se aktivira u imunološkom odgovoru. Kod osoba koje su sklone alergijama, čak i mala količina može izazvati simptome poput osipa, svraba, oticanja jezika, pa čak i ozbiljnih reakcija koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. Ova vrsta preosjetljivosti nije česta, ali kod onih koji su pogođeni, može biti vrlo neprijatna i potencijalno opasna.
Još jedna grupa kojoj rajčice mogu uzrokovati nelagodu jesu osobe koje pate od sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Zbog kiselosti i sadržaja nerastvorljivih vlakana, rajčice mogu dodatno iritirati crijevnu sluznicu i izazvati simptome poput proljeva, plinova, grčeva, zatvora ili nadutosti. Iako se radi o zdravoj namirnici, u slučaju IBS-a može djelovati kao okidač za simptome.
Zanimljiv efekat može izazvati i prekomjerni unos likopena, pigmenta koji daje rajčici crvenu boju. Iako je likopen poznat po svojim antioksidativnim svojstvima i zaštiti kardiovaskularnog sistema, njegovo nakupljanje u organizmu može uzrokovati likopenodermiju, stanje u kojem koža poprima crvenkasto-narandžastu nijansu. Iako bezopasno po zdravlje, može izgledati neobično i izazvati zabrinutost kod pojedinaca.
Rajčice mogu imati i negativan efekat na mokraćni sistem. Njihova kiselost može dodatno iritirati bešiku, naročito kod onih koji već imaju urinarne tegobe ili inkontinenciju. Čak i nakon termičke obrade, proizvodi poput kečapa ili umaka od rajčice zadržavaju ovu osobinu, pa njihova konzumacija može biti neprijatna ili štetna kod osjetljivih osoba.
- Na kraju, iako rajčice jesu vrijedan izvor vitamina C, kalijuma, vlakana i antioksidanasa, jasno je da one nisu idealne za svakoga. Ljudi sa specifičnim zdravstvenim stanjima trebaju biti posebno oprezni, pratiti reakcije svog organizma i po potrebi se konsultovati sa stručnjakom za ishranu ili ljekarom. U svijetu u kojem se često promoviše univerzalna korisnost pojedinih namirnica, važno je podsjetiti da pravo zdravlje dolazi iz individualiziranog pristupa prehrani.
Umjerenost ostaje ključ – čak i kada je riječ o hrani koja se smatra zdravom. Ništa nije korisno u prekomjernoj mjeri, a ono što prija jednoj osobi, drugoj može donijeti neugodnosti, pa čak i zdravstvene rizike.
