Danas smo odlučili sa vama podjeliti jednu ispovijest koja je sigurno zanimljiva. U pitanju je priča astronauta koji su se uspjeli vratiti na zemlju nakon 9 mjeseci agonije.
Astronauti Buč Vilmor i Sunita Vilijams napokon se vraćaju na Zemlju nakon devet meseci provedenih na MSS
Nakon dugog boravka u svemiru, Buč Vilmor i Sunita Vilijams, astronauti koji su neplanirano proveli devet meseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS), konačno se pripremaju za povratak na Zemlju. Njihova misija, koja je prvobitno trebalo da traje samo nekoliko dana, produžena je zbog problema sa svemirskom letelicom Boingovog Starlajnera. Ovaj nepredviđeni izazov primorao ih je na duži ostanak u orbiti, ali sada je njihov povratak zvanično zakazan za utorak, 18. mart 2025. godine.
Neočekivano produženje misije
Iako je povratak Vilijamsove i Vilmora bio planiran odmah nakon dolaska misije Kru-10, zbog kašnjenja te misije, njih dvojica su morali ostati u svemiru mnogo duže nego što je bilo predviđeno. Kada posada Kru-10 konačno stigne, njih dvoje će se vratiti na Zemlju zajedno sa Nikom Hejgom i ruskim kosmonautom Aleksandrom Gorbunovim, koji su takođe deo povratničke misije.
Ono što će doneti sa sobom nisu samo lična iskustva i izazovi, već i vremenski osetljiva naučna istraživanja, koja su tokom njihovog boravka sprovođena na MSS.
Iako su se u svemiru suočili sa brojnim izazovima, Vilmor i Vilijamsova s nestrpljenjem čekanju povratak, budući da njihov inicijalni plan nikada nije uključivao dugotrajan boravak u orbiti.
Zdravstveni izazovi dugog boravka u svemiru
Dugotrajni boravak u bestežinskom stanju ozbiljno utiče na zdravlje astronauta.
Glavni zdravstveni problemi s kojima su se suočili astronauti tokom misije uključuju:
- Gubitak mišićne mase i koštane gustine – zbog izostanka gravitacije, ljudsko telo počinje da gubi mišićnu masu i koštanu srž, što povećava rizik od fraktura.
- Problemi sa kardiovaskularnim sistemom – u svemiru srce ne mora da radi toliko naporno kao na Zemlji, što može dovesti do smanjenja izdržljivosti i problema sa krvnim pritiskom.
- Vrtoglavica i dezorijentacija pri povratku na Zemlju – budući da su mesecima živeli u bestežinskom stanju, njihova tela će se teško prilagođavati ponovnom delovanju gravitacije.
- Psihološki izazovi – dugotrajna izolacija u ograničenom prostoru može izazvati stres, anksioznost i promene raspoloženja.
Sunita Vilijams je već izjavila da je tokom boravka u svemiru izgubila na težini, dok se stručnjaci brinu kako će astronauti podneti povratak u gravitacione uslove Zemlje.
Prilagođavanje na Zemlju
Po povratku na Zemlju, astronauti ne mogu odmah da se kreću kao pre odlaska u svemir. Njihova tela prolaze kroz fazu prilagođavanja, što znači da će:
- U prvim danima nakon sletanja biti pod stalnim medicinskim nadzorom
- Prolaziti kroz rehabilitacione vežbe kako bi povratili snagu i ravnotežu
- Primenjivati specijalnu ishranu bogatu kalcijumom i proteinima kako bi ubrzali regeneraciju mišića i kostiju
- Biti deo psiholoških evaluacija kako bi se utvrdio dugoročni efekat boravka u svemiru na mentalno zdravlje
Ovaj proces može trajati nedeljama ili čak mesecima, u zavisnosti od individualnih reakcija organizma na gravitaciju.
Zaključak
Iako je njihov boravak u svemiru bio daleko duži nego što su planirali, Buč Vilmor i Sunita Vilijams pokazali su neverovatnu izdržljivost i posvećenost misiji. Njihov povratak ne samo da označava kraj jedne neplanirano duge svemirske avanture, već i početak važne faze oporavka i naučnih analiza.
Njihova iskustva pružiće vredne podatke za buduće dugotrajne svemirske misije, naročito kada je reč o planovima za ljudsku kolonizaciju Meseca i Marsa. Iako izazovi nisu mali, njihova hrabrost i predanost služe kao inspiracija za sve buduće istraživače svemira.
