Tema koja je često neprijatna za pričanje jeste razgovor o smrti. Prva pomisao kada se moramo rastati od nekoga jeste da je to jako teško i da nikada ga više nećemo ugledati.
Džuli, medicinska sestra koja godinama radi u hospicijskoj njezi, odlučila je da svoje bogato iskustvo podijeli sa širom javnošću putem kanala na YouTube-u. Njena želja je da ljude edukuje o tome šta se dešava s tijelom tokom procesa umiranja, ali i neposredno nakon smrti. Kroz svoje video zapise nastoji da smanji strahove i razbije tabu koji okružuje ovu osjetljivu temu.
Prema Džulinim riječima, trenutak smrti često izgleda vrlo mirno i tiho, ali u tijelu se tada pokreću brojne fiziološke promjene. Odmah po prestanku rada srca i disanja, dolazi do opuštanja svih mišića. To uključuje i mišiće koji kontrolišu bešiku i crijeva, što može dovesti do nevoljnog mokrenja ili pražnjenja crijeva. Takođe, u određenim slučajevima moguće je da iz tijela krene isticanje tečnosti kroz nos, uši ili oči.
- Mišićna relaksacija je potpuno prirodna i neizbježna.
- Oslobađanje tečnosti iz tijela može izgledati neugodno, ali nije znak nepravilnosti.
„Sve što u tijelu zadržava tečnost tada se opušta,“ objašnjava Džuli. „Zato smrt ponekad može izgledati neuredno, ali to ne bi smjelo da izazove strah ili gađenje kod porodice ili prijatelja koji su prisutni.“ Naglašava da se ovo ne dešava kod svih ljudi, ali je važno da porodice budu informisane kako bi mogle sa više razumijevanja i smirenosti ispratiti posljednje trenutke svojih bližnjih.
Još jedna važna promjena koja nastupa ubrzo nakon smrti je gubitak tjelesne toplote. Brzina kojom se tijelo hladi varira od osobe do osobe. Kod nekih ljudi ovaj proces započinje skoro odmah, dok kod drugih može trajati satima prije nego što temperatura tijela počne da se izjednačava s temperaturom okoline.
- Hlađenje tijela je rezultat toga što metabolizam prestaje i tijelo više ne proizvodi toplotu.
- U prvim satima nakon smrti temperatura tijela postepeno opada.
Pored hlađenja, dolazi i do promjena u cirkulaciji krvi. Budući da krv više ne kruži kroz tijelo, ona pod uticajem gravitacije počinje da se skuplja u nižim dijelovima. Kao rezultat toga, zadnji dio nogu ili leđa može poprimiti tamniju ili ljubičastu nijansu. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom livor mortis ili postmortalna hipostaza, a predstavlja normalan i očekivan dio procesa.
- Livor mortis se javlja unutar nekoliko sati nakon smrti.
- Tamnjenje kože nije znak bolesti, već prirodna posljedica prestanka krvotoka.
U kasnijoj fazi dolazi do pojave poznate kao rigor mortis, odnosno postmortalno ukočenje. Ova promjena nastaje usljed hemijskih reakcija u mišićima koje dovode do njihovog zatezanja. Kod nekih ljudi rigor mortis nastupa veoma brzo, dok kod drugih može proteći nekoliko sati prije nego što ukočenost postane primjetna. Ovaj stadijum obično traje između 24 i 48 sati, nakon čega se mišići ponovo opuštaju i tijelo postaje mekše.
Džuli ističe da su sve ove promjene potpuno prirodne i da ne znače da je došlo do bilo kakvih komplikacija. Razumijevanje ovih procesa pomaže porodicama da sa više mira i dostojanstva isprate svoje voljene u posljednjim trenucima.
- Rigor mortis je prolazna faza u postmortalnim promjenama.
- Informisanost smanjuje osjećaj straha kod prisutnih.
„Kada ljudi znaju šta mogu da očekuju, manje su uplašeni,“ kaže Džuli. „To je posebno važno za porodice koje žele da budu uz svoje najmilije u tim važnim i emotivnim trenucima.“
Iako razgovor o smrti i dalje kod mnogih izaziva nelagodnost, Džuli vjeruje da je otvaranje ovih tema ključno kako bi se smanjila anksioznost i povećala svijest o prirodnom toku života. Njeni opisi i iskustva pokazuju da i pored svih fizičkih promjena, umiranje može biti dostojanstven i miran proces koji porodicama omogućava da u miru oproste od svojih bližnjih
