Prema riječima dr. Snežane Bašić, prehrana ima ogroman utjecaj na zdravlje srca i cijelog organizma. Pojedine namirnice i napici mogu imati negativan učinak na srce i krvne žile, dok druge mogu pridonijeti očuvanju zdravlja. Budući da su srčane bolesti jedan od vodećih uzroka smrti u mnogim zemljama, važno je posvetiti posebnu pažnju prehrambenim navikama.
Međutim, dr. Bašić ističe da nije nužno potpuno izbaciti određene namirnice iz prehrane, već ih treba konzumirati umjereno i iz kvalitetnih izvora. To znači da je ključna ravnoteža između onoga što jedemo i kako te namirnice utječu na naš organizam.
Crveno meso i mesne prerađevine – mitovi i stvarnost
Jedan od najčešćih mitova povezanih sa zdravljem srca odnosi se na crveno meso. Mnogi vjeruju da njegova konzumacija nužno dovodi do bolesti srca, ali prema riječima dr. Bašić, to nije sasvim točno.
🔹 Crveno meso (poput junetine i svinjetine) može biti dio zdrave prehrane ako dolazi iz kvalitetnih izvora.
🔹 Problem nastaje kada se meso uzgaja uz korištenje hormona i štetnih tvari.
🔹 Također, način pripreme mesa igra ključnu ulogu – prženje na visokim temperaturama može stvoriti štetne spojeve koji povećavaju rizik od srčanih bolesti.
Dakle, nije potrebno potpuno izbjegavati crveno meso, već je važno obratiti pažnju na njegovu kvalitetu i način pripreme.
Piletina i GMO hrana – potencijalni rizici
Piletina se često smatra zdravijom alternativom crvenom mesu, ali dr. Bašić upozorava na skrivene opasnosti koje mogu dolaziti iz modernih metoda uzgoja.
✔ Genetski modificirana piletina uzgaja se tako da ima veće prsne mišiće, što može promijeniti nutritivni sastav mesa.
✔ Iako je bijelo meso često preporučeno u prehrani, može biti manje hranjivo ako dolazi iz loših izvora.
✔ Osim toga, genetski modificirana hrana (GMO), poput soje i industrijskih proizvoda, može imati negativan utjecaj na hormonalnu ravnotežu i izazvati upale u organizmu.
Kako bi se smanjio negativan utjecaj GMO hrane, preporučuje se:
✅ Birati organski uzgojenu piletinu iz provjerenih izvora.
✅ Smanjiti unos industrijski prerađene hrane koja može sadržavati GMO sastojke.
✅ Konzumirati raznoliku prehranu koja uključuje prirodne i nutritivno bogate namirnice.
Podrijetlo i obrada hrane – ključni faktor zdravlja
Dr. Bašić naglašava da nije dovoljno samo birati određene vrste hrane, već je važno i obratiti pažnju na njihovo podrijetlo i način obrade.
🔸 Namirnice koje dolaze iz prirodnih, organskih izvora su daleko zdravije od industrijski prerađenih proizvoda.
🔸 Povrće, voće i meso uzgajani bez pesticida i hormona sadrže više hranjivih tvari i imaju manje štetnih sastojaka.
🔸 Pravilna priprema hrane, poput kuhanja na nižim temperaturama, može očuvati nutritivne vrijednosti i smanjiti stvaranje opasnih spojeva.
Prehrambene navike treba prilagoditi tako da se maksimizira unos zdravih nutrijenata i minimizira konzumacija potencijalno štetnih sastojaka.
Gazirana pića i alkohol – treba li ih potpuno izbjegavati?
Konzumacija gaziranih pića i alkohola često se povezuje s povećanim rizikom od srčanih bolesti, ali ključna stvar, prema dr. Bašić, je umjerenost.
📌 Gazirana pića su često bogata šećerima i kemikalijama koje mogu:
- Povećati rizik od dijabetesa i pretilosti.
- Negativno utjecati na krvne žile i krvni tlak.
- Poticati upalne procese u tijelu.
S druge strane, umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivne učinke na zdravlje srca:
🍷 Crveno vino, kada se pije u malim količinama, može poboljšati cirkulaciju krvi i smanjiti rizik od srčanih bolesti.
⚠ Međutim, prekomjerna konzumacija alkohola ima suprotan učinak – može izazvati visok krvni tlak, oštećenje jetre i povećati rizik od srčanog udara.
Dakle, savjetuje se:
✔ Smanjiti unos gaziranih pića i zamijeniti ih prirodnim alternativama poput vode, biljnih čajeva ili svježe cijeđenih sokova.
✔ Ako konzumirate alkohol, držati se umjerenih količina (do jedne ili dvije čaše dnevno).Zaključak – kako očuvati zdravlje srca kroz prehranu?
Naša prehrana ima ogroman utjecaj na zdravlje srca, a pravilne prehrambene navike mogu značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dr. Bašić naglašava nekoliko ključnih smjernica:
✅ Umjerenost – ne treba potpuno izbjegavati određene namirnice, već birati kvalitetne izvore i kontrolirati količine.
✅ Pravilna obrada hrane – izbjegavati prženje i visoke temperature kako bi se smanjio unos štetnih spojeva.
✅ Izbjegavanje GMO hrane – konzumirati prirodne i organski uzgojene namirnice kad god je to moguće.
✅ Smanjenje unosa šećera i gaziranih pića – odabrati zdravije alternative poput vode i biljnih čajeva.
✅ Umjerena konzumacija alkohola – male količine crvenog vina mogu imati pozitivan učinak na cirkulaciju krvi.
Na kraju, ključno je biti svjestan podrijetla hrane koju jedemo, načina na koji se obrađuje i njezinog utjecaja na organizam. Pravilnim odabirom prehrane možemo značajno doprinijeti zdravlju srca i cjelokupnog tijela.
