Danas imamo jednu jako zanimljivu temu koja je povezana sa esgmentom zdravlja. Ulje je jedno od glavnih sastojaka kada je prženje u pitanju, a na kojem ulju ne smijete pržiti pročitate u nastavku članka.
Pravilnim odabirom ulja za prženje, možemo značajno uticati na svoje zdravlje. Iako se često smatra da je najvažniji kriterijum izbor ulja s visokom tačkom dimljenja, stručnjaci ističu da je važno obratiti pažnju i na vrstu masnih kiselina, prisustvo antioksidanata, te način na koji je ulje obrađeno. Ulja bogata polinezasićenim mastima, poput običnog suncokretovog, nisu idealna jer su podložna oksidaciji pri visokim temperaturama. Ova oksidacija može dovesti do stvaranja štetnih spojeva koji su povezani s raznim bolestima, uključujući kardiovaskularne probleme, rak, pa čak i neurodegenerativne poremećaje.
Jedna od boljih opcija je rafinirano maslinovo ulje. Za razliku od ekstra djevičanskog, koje je osjetljivije i namijenjeno za hladnu upotrebu, rafinirano maslinovo ulje podnosi visoke temperature, zahvaljujući tački dimljenja od oko 220°C. Osim toga, sadrži visok procenat mononezasićenih masnih kiselina i prirodnih antioksidanata, što ga čini stabilnijim pri termičkoj obradi.
Još stabilnija opcija za prženje je ulje avokada, koje ima neutralan ukus i vrlo visoku tačku dimljenja – oko 270°C. Slično je maslinovom po sastavu masnih kiselina i odlično je za različite tehnike pripreme hrane, uključujući i duboko prženje.
- Postoji i posebna verzija suncokretovog ulja – high-oleic, odnosno ulje s visokim sadržajem oleinske kiseline. Za razliku od običnog suncokretovog, ovo je bogato mononezasićenim mastima i mnogo je otpornije na oksidaciju, što ga čini pogodnijim za prženje.
S druge strane, obično suncokretovo ulje, koje sadrži visok udio polinezasićenih masti, vrlo brzo oksidira pri zagrijavanju i dovodi do stvaranja štetnih jedinjenja. Upravo zbog toga njegova učestala upotreba u kuhinji, naročito u ponovnom prženju, predstavlja rizik po zdravlje.
Kada je riječ o ulju repice (poznatom i kao kanola ulje), iako se često promoviše kao zdrava opcija, njegovo korišćenje zavisi od načina pakovanja i obrade. Ako se prodaje u prozirnim bocama, izloženo je svjetlosti koja ubrzava proces oksidacije. Preporučuje se kupovina hladno prešanog ulja u tamnim bocama, koje se koristi isključivo pri niskim temperaturama.
Prilikom prženja, važno je znati da se oslobađaju slobodni radikali – molekuli koji oštećuju ćelije i tkiva, te doprinose razvoju brojnih hroničnih bolesti. Osim toga, dolazi do stvaranja tzv. oksiholesterola, oksidiranog oblika holesterola iz životinjskih proizvoda, koji je naročito štetan za krvne sudove i srce.
Kako biste dodatno umanjili rizike koje prženje nosi sa sobom, korisno je slijediti nekoliko praktičnih savjeta:
- Izbjegavajte ponovnu upotrebu ulja – svako novo zagrijavanje povećava količinu toksičnih materija.
- Kontrolišite temperaturu ulja – korišćenjem kuhinjskog termometra možete spriječiti pregrijavanje i pojavu dima.
- Dodajte začine bogate antioksidansima kao što su kurkuma, đumbir, ruzmarin i cimet – oni pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala.
- Pržite s manjom količinom ulja – tehnika kao što je sauté, koja koristi vrlo malo ulja, smanjuje unos masti i broj štetnih spojeva.
- Birajte zdravije metode kuvanja – kuvanje na pari, pečenje u rerni ili roštiljanje bolje čuvaju hranljive materije i smanjuju potrebu za uljem.
Uz mudro odabrana ulja poput rafiniranog maslinovog, avokadovog ili kokosovog ulja, i poštovanje pravila sigurnog kuvanja, pržena hrana ne mora nužno biti nezdrava. Bitno je da se koristi u umjerenim količinama i da se prži na ispravan način. Hrskava jela mogu biti dio uravnotežene ishrane – ali samo ako se pripremaju odgovorno i sa pažnjom prema kvalitetu namirnica i načinu obrade.
Na kraju, ključ zdravog kuvanja leži u znanju i pravim izborima. Dijeljenjem ovakvih informacija, pomažemo sebi i drugima da donose pametnije i zdravije odluke u svakodnevnoj prehrani.
