Danas ćemo pisati na temu dijabetesa koji se u posljednje vrijeme sve više spominje. Razloga za to je mnogo, od stresnog života, loših životnih navika na koje smo mi svi slabi.
Dijabetes tipa 2 jedno je od najrasprostranjenijih hroničnih oboljenja današnjice. Ne bira pol, godine ni društveni status, a njegovo prisustvo zahtijeva pažnju, promjene navika i trajnu odgovornost. O ozbiljnosti problema govorio je i Aleksandar Opačić, predsjednik Dijabetičkog saveza Srbije, ističući da pravovremena edukacija i preventivne mjere mogu prepoloviti rizik od obolijevanja.
Ova bolest nastaje kada organizam više ne može pravilno da iskoristi insulin – hormon koji omogućava da glukoza iz krvi uđe u ćelije i obezbijedi im energiju. Kada se to ne dogodi, nivo šećera u krvi raste, što vremenom dovodi do oštećenja krvnih sudova i unutrašnjih organa. Procjenjuje se da u Srbiji od ovog oblika dijabetesa boluje oko 770.000 ljudi, a broj oboljelih raste iz godine u godinu, što pokazuje alarmantne razmjere problema.
Prepoznati znakove na vrijeme može spasiti život. Najčešći simptomi uključuju:
- pojačanu žeđ
- učestalo mokrenje
- hroničan umor
Mnogi ove signale olako pripisuju stresu, iscrpljenosti ili brzom tempu života, pa bolest ostaje neotkrivena. Ignorisanje ovih naizgled “bezazlenih” simptoma može dovesti do teških komplikacija – od oštećenja srca i bubrega do problema s očima, pa čak i trajnog gubitka vida.
Prema riječima Opačića, prevencija je ključ. Usvajanjem zdravih životnih navika moguće je smanjiti rizik od obolijevanja i do 75%. Najvažniji koraci su:
- redovna fizička aktivnost – barem 30 minuta brze šetnje ili laganog treninga dnevno
- pravilna ishrana – voće, povrće, integralne žitarice, nemasni proteini
- izbjegavanje pušenja i alkohola
- redovni preventivni pregledi – naročito kod osoba s genetskom predispozicijom
Čak i oni bez posebnih faktora rizika trebalo bi da obave najmanje jedan pregled godišnje, jer rana dijagnoza značajno povećava šanse za kontrolu bolesti.
Jedan od najčešćih mitova vezanih za dijabetes jeste da ga uzrokuje pretjerana konzumacija slatkiša. Stručnjaci jasno ističu da to nije tačno. Problem ne leži samo u unosu šećera, već u složenijem procesu: otpornosti organizma na insulin ili nemogućnosti gušterače da proizvodi dovoljno ovog hormona. Iako nezdrava ishrana i manjak kretanja povećavaju rizik, bolest se razvija zbog kombinacije različitih faktora.
Ako se dijabetes tipa 2 ne prepozna i ne liječi, posljedice mogu biti ozbiljne i trajne:
- kardiovaskularne komplikacije – povećan rizik od infarkta i moždanog udara
- oštećenje bubrega – hronična insuficijencija koja može dovesti do dijalize
- neuropatija – bol, trnjenje i gubitak osjeta u udovima
- teško zarastajuće infekcije, pa čak i potreba za amputacijom
- problemi s vidom, uključujući dijabetičku retinopatiju i opasnost od sljepoće
Iako dijagnoza može djelovati zastrašujuće, bolest ne mora značiti kraj kvalitetnog života. Opačić naglašava da je kontrola dijabetesa moguća i zavisi prije svega od odgovornosti pojedinca.
Za uspješan život s bolešću ključni su:
- redovna fizička aktivnost
- uravnotežena ishrana prilagođena potrebama organizma
- pridržavanje medicinske terapije
- svakodnevno praćenje nivoa šećera u krvi
Uz ovakav pristup, oboljeli mogu voditi ispunjen i aktivan život, izbjegavajući teške komplikacije.
„Kontrola dijabetesa je odgovornost svakog pojedinca,“ zaključuje Opačić. „Pravovremena reakcija i redovno mjerenje šećera mogu spriječiti ozbiljne posljedice i omogućiti kvalitetniji život.“
Poruka je jasna: dijabetes tipa 2 je bolest koju ne smijemo zanemariti. Edukacija, zdrave navike i odgovoran odnos prema tijelu najjače su oružje u borbi protiv nje. Briga o zdravlju danas znači mirniji i sigurniji život u budućnosti – i upravo zato svako od nas može učiniti prvi korak već sada.
