Tema današnjeg članka je povezana sa zdravljem. U posljednje vrijeme smo svjedoci da su ljeta sve toplija i da te temeprature imaju posljedice na zdravlje pojedinaca.
Tokom vrelih ljetnjih dana posebno je važno obratiti pažnju na ishranu, unos tečnosti i upotrebu rashladnih uređaja. Profesor doktor Ranko Raičević, načelnik Klinike za neurologiju VMA i redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta odbrane u Beogradu, upozorava da izbor pića i način korišćenja klima uređaja mogu značajno uticati na zdravlje u ovom periodu godine.
Ekstremno visoke temperature predstavljaju rizik za sve, ali posebno su opasne za osobe sa kardiovaskularnim problemima, kao i za one koji boluju od bolesti mozga i bubrega. Vrućine dovode do širenja krvnih sudova, što može poremetiti snabdevanje svih vitalnih organa, uključujući i mozak. Čak i kod zdravih ljudi, takvi uslovi mogu izazvati nelagodnost, dok kod hroničnih bolesnika mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. Nedovoljno kiseonika i hranljivih materija može izazvati hipoksiju, dok pad krvnog pritiska dodatno pogoršava stanje, posebno ako se terapija ne uzima redovno.
- Posebnu pažnju treba obratiti na izbor pića.
- Preporučuje se izbjegavanje boravka na suncu od 10 do 16 časova, kada je UV zračenje najintenzivnije.
- Najbolji izbor za osvježenje je negazirana voda, dok treba izbjegavati gazirana pića i alkohol.
Alkoholna pića, naročito žestoka, dodatno šire krvne sudove i smanjuju dotok kiseonika u mozak i srce, što može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Dok mlađi ponekad posegnu za gaziranim napicima, za osobe sa hroničnim bolestima takav izbor može biti posebno rizičan.
Visoke temperature često izazivaju i glavobolje, a razlog može biti loš kvalitet sna tokom noći. Vrućina otežava odmor, izaziva češća buđenja i povećava potrebu za unosom vode, dok promjena jonizacije u atmosferi dodatno utiče na organizam.
Korišćenje klima uređaja je gotovo neizbježno u ljetnjem periodu, ali i tu mnogi prave greške koje mogu narušiti zdravlje. Profesor upozorava da spavanje u prostoriji sa uključenom klimom može dovesti do:
- sušenja sluzokože
- glavobolja
- prehlada i upala sinusa
Rashladni uređaji treba da se koriste za postizanje prijatne temperature, ali ne i za stvaranje osjećaja da se nalazimo u hladnoj klimi dok napolju vlada žega. Idealna razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bi trebalo da prelazi pet do šest stepeni. Nažalost, česta je pojava da ljudi klime podešavaju na preniske vrijednosti, stvarajući razliku i od deset do petnaest stepeni, što organizmu stvara veliki stres.
Profesor savjetuje postepeno privikavanje organizma na promjene temperature:
- Ulazak u rashlađene prostorije bez naglih prelaza sa vrućine na hladnoću.
- Podešavanje uređaja na umerene temperature koje stvaraju prijatan ambijent, a ne hladnoću.
- Time se smanjuje rizik od respiratornih infekcija i drugih komplikacija.
Pored pravilne hidratacije i umerene upotrebe klime, važno je:
- Nositi laganu, svetlu garderobu koja omogućava koži da diše.
- Boraviti u hladu i izbjegavati direktno sunce.
- Konzumirati laku hranu bogatu vitaminima i mineralima, koja pomaže tijelu da bolje podnese vrućine.
Na kraju, profesor Raičević naglašava koliko je važno slušati signale svog tijela. Ako osjetite slabost, vrtoglavicu ili druge simptome koji bi mogli ukazivati na toplotni udar, potrebno je odmah reagovati. Prevencija, uravnotežena ishrana i odgovorno korišćenje rashladnih uređaja ključ su za očuvanje zdravlja kada temperature pređu granice podnošljivog.
