Danas čemo pisati o savjetima neurologa koji smatraju da jedno piće ne bi trebali piti tokom ljeta. Jako je loše po zdravlje srca i mozga, a o kojem piću je riječ pročitajte u nastavku.
Tokom ljetnih mjeseci, visoke temperature značajno mijenjaju način na koji ljudsko tijelo funkcioniše. Najosjetljivije promjene dešavaju se unutar krvnih sudova, posebno onih koji snabdijevaju vitalne organe poput srca, mozga i bubrega. Usled toplote dolazi do njihovog širenja, čime se kardiovaskularni sistem dodatno opterećuje. Kod osoba koje već imaju problema s cirkulacijom, to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
- Jedna od mogućih posljedica jeste moždani udar, naročito kod starijih osoba i onih koji boluju od hroničnih bolesti.
- Takođe se može javiti hipoksija, stanje u kojem mozak ne dobija dovoljno kiseonika, što izaziva vrtoglavicu, pad pritiska i u težim slučajevima – gubitak svijesti.
Stručnjaci savjetuju da se u periodu između 10 i 16 sati izbjegava direktna izloženost suncu. Upravo tada su sunčevi zraci najintenzivniji, a organizam najviše izložen stresu. Posebno ranjive grupe stanovništva, poput starijih, djece i hroničnih bolesnika, treba da budu pod posebnom pažnjom i da poštuju preporučene mjere opreza.
Jedan od ključnih faktora u prevenciji zdravstvenih problema ljeti jeste održavanje adekvatne hidratacije. Voda, naročito negazirana i bez dodataka, ostaje najefikasnije sredstvo za osvježenje i regulaciju tjelesne temperature.
- Gazirana pića, iako često predstavljena kao osvježenje, mogu imati suprotan efekat.
- Zbog prisustva natrijuma i kalijuma, mogu izazvati poremećaje srčanog ritma, posebno kod ljudi osjetljivijih na promjene elektrolita.
Posebno se ističe negativan uticaj alkohola tokom vrućih dana. Iako se ponekad koristi kao način opuštanja, alkohol širi krvne sudove i dodatno usložnjava reakciju tijela na visoke temperature.
- Alkohol smanjuje sposobnost organizma da koristi kiseonik, što negativno utiče na srce i mozak.
- Čak i kod potpuno zdravih osoba, moguće su negativne posljedice – kod osjetljivijih i hroničnih bolesnika, rizik se višestruko povećava.
Osim kardiovaskularnih izazova, visoke temperature mogu izazvati i jutarnje glavobolje, koje su česte zbog lošeg sna, dehidracije i promjena u sastavu zraka. Promjene u električnom i ionskom balansu atmosfere takođe mogu uticati na nervni sistem, stvarajući simptome poput razdražljivosti, umora i smanjene koncentracije.
Kada je riječ o upotrebi klima-uređaja, često se prave ozbiljne greške. Mnogi pretjerano rashlađuju prostorije ili drže klimu uključenu cijelu noć, čime se tijelo izlaže naglim temperaturnim promjenama.
- Idealna razlika između unutrašnje i spoljne temperature ne bi trebala prelaziti 5 do 6 stepeni.
- Prelazak iz prostora ohlađenog na 18°C u vanjsku sredinu gdje je temperatura 35°C predstavlja šok za organizam.
U javnim prostorima, poput tržnih centara i kancelarija, klima-uređaji su često podešeni na nerealno niske vrijednosti. Iako trenutno donose olakšanje, na duže staze povećavaju rizik od:
- prehlade
- upale sinusa
- respiratornih infekcija
Osim što negativno utiču na zdravlje, pretjerana upotreba klima-uređaja ima i ekološke posljedice, jer povećava potrošnju električne energije i smanjuje energetsku efikasnost prostora.
Profesor Raičević posebno naglašava važnost promjene životnih navika tokom ljeta. Neke od najjednostavnijih, ali i najefikasnijih preporuka uključuju:
- Boravak u hladu i izbjegavanje direktnog sunca.
- Redovno unošenje vode, čak i kada ne osjećamo žeđ.
- Potpuno izbjegavanje alkohola tokom vrućih dana.
- Pametno i umjereno korišćenje klima-uređaja.
Ove mjere ne zahtijevaju velike promjene u svakodnevnom životu, ali mogu imati značajan pozitivan uticaj na zdravlje i kvalitet života tokom najtoplijih mjeseci u godini.
Zaključno, visoke temperature same po sebi ne moraju biti opasne. Problem nastaje kada se zanemari činjenica da tijelo tada funkcioniše drugačije. Nedostatak hidratacije, nepravilna ishrana, alkohol, loša ventilacija i ignorisanje savjeta stručnjaka – to su faktori koji povećavaju rizike.
Ljeto može biti bezbrižno, ugodno i zdravo, ali samo ako se prema svom tijelu odnosimo sa pažnjom i odgovornošću. Preventiva je i dalje najbolji oblik zaštite – jednostavna, dostupna svima i mnogo djelotvornija od liječenja posljedica.
