Mnogi se često susreću sa osjećajem pečenja u želucu što ukazuje često na pojavu gastritisa. To je stanje koje pogađa sve veći broj ljudi, a kako navode stručnjaci, može imati različite manifestacije i uzroke.
Gastritis je stanje koje zahvata veliki broj ljudi, a iako se često shvata olako, može značajno utjecati na svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života. Prema riječima dr. Vladimira Sinickog, jednog od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti, riječ je o upali želučane sluznice, koja može biti akutna – naglo nastala i kratkotrajna – ili hronična, kada simptomi traju duže i imaju postepen razvoj.
Simptomi gastritisa najčešće uključuju nelagodu u gornjem dijelu stomaka, koja se može manifestovati kao osjećaj žarenja, peckanja ili bola. Ove tegobe se obično pogoršavaju nakon obroka, posebno ako se konzumira teža ili začinjena hrana. Osim toga, česti su i prateći simptomi poput mučnine, gubitka apetita, nadutosti, žgaravice i učestalog podrigivanja. Važno je ne ignorisati ove znake, jer neliječeni gastritis može prerasti u ozbiljnije probleme, uključujući i čireve.
- Jedan od najčešćih uzroka gastritisa jeste infekcija bakterijom Helicobacter pylori. Ova bakterija može oslabiti zaštitni sloj želuca, dopuštajući želučanoj kiselini da nadraži i ošteti sluznicu. Međutim, bakterijski uzročnici nisu jedini problem. Hronični stres takođe ima značajnu ulogu u nastanku i pogoršanju gastritisa. Dugotrajna izloženost stresu može poremetiti ravnotežu u organizmu i negativno uticati na rad probavnog sistema, što čini gastritis i psihosomatskim poremećajem.
Pored stresa i bakterijskih infekcija, važan faktor su i prehrambene navike. Konzumiranje začinjene hrane, alkohola, gaziranih pića i kafe, naročito na prazan želudac, može pogoršati stanje. Dugotrajna upotreba određenih lijekova, poput ibuprofena, diklofenaka i aspirina, također može oštetiti želučanu sluznicu, jer ovi lijekovi smanjuju proizvodnju zaštitnih tvari koje štite zidove želuca od kiseline.
U slučaju da osoba primijeti učestale simptome, preporučuje se konsultacija s ljekarom, kako bi se obavila odgovarajuća dijagnostika i započelo ciljano liječenje. U nekim slučajevima, mogu se koristiti metode poput biorezonantne dijagnostike za otkrivanje uzroka simptoma, iako su standardni medicinski testovi poput endoskopije i testova na H. pylori i dalje primarni izbor.
- Liječenje gastritisa uključuje kombinaciju promjene načina života, prilagođene prehrane i medikamentozne terapije. Najčešće se koriste inhibitori protonske pumpe, koji smanjuju lučenje kiseline, antacidi za neutralizaciju postojeće kiseline, te antibiotici u slučaju infekcije H. pylori. Međutim, samoinicijativno uzimanje lijekova nije preporučljivo – terapija treba biti individualizovana i propisana od strane ljekara.
Poseban oprez treba imati kod korištenja sode bikarbone kao “narodnog lijeka” za ublažavanje žgaravice. Iako može donijeti trenutno olakšanje, prečesto korištenje može dovesti do poremećaja kiselinsko-bazne ravnoteže u organizmu i dodatnih problema. Takođe, osobe sa gastritisom treba da izbjegavaju luk i drugu hranu koja nadražuje želudac, jer može pogoršati postojeće simptome.
Za ublažavanje tegoba i prevenciju pogoršanja, preporučuje se lagana i uravnotežena ishrana – češći, manji obroci, izbjegavanje prejedanja, te dovoljan unos tečnosti. Hrana treba biti termički obrađena, blaga i lako probavljiva. Preporučuje se izbjegavanje gaziranih pića, veće količine kafe i alkohola.
- Ne treba zaboraviti ni psihološki aspekt liječenja. Tehnike opuštanja poput joge, meditacije, laganog vježbanja ili čak redovnih šetnji mogu smanjiti nivo stresa i pozitivno uticati na stanje probavnog sistema. Kod hroničnih oblika gastritisa, ključno je posmatrati cjelokupni životni stil – ne samo šta jedemo, već i kako se nosimo sa svakodnevnim pritiscima.
Zaključno, gastritis je stanje koje zahtijeva pažnju i sveobuhvatan pristup. Ignorisanje simptoma može dovesti do komplikacija, ali uz pravovremenu dijagnozu, adekvatno liječenje i promjene u životnim navikama, moguće je kontrolisati bolest i značajno poboljšati kvalitet života. Briga o zdravlju želuca ne podrazumijeva samo izbjegavanje određene hrane, već podrazumijeva promišljenu brigu o cijelom organizmu.
