Prilikom kupovine namirnica, uvijek se preporučuje da budemo oprezni i pažljivo biramo ono što unosimo u svoje tijelo. Da bismo održali optimalno zdravlje i vitalnost, važno je da se hranimo prirodnim, sezonskim voćem i povrćem koje raste u svom prirodnom okruženju, a ne da se oslanjamo na voće i povrće koje je genetski modificirano ili koje se uzgaja pod uvjetima koji nisu povoljni za naše zdravlje. Zdravlje je povezano s tim što jedemo, pa bi naša prehrana trebala biti bogata namirnicama koje su prirodno dostupne u određenim sezonama, jer one donose najbolje nutrijente.
Iako je u današnjem društvu lako dostupna hrana koja se može konzumirati tokom cijele godine, važno je shvatiti da takvo voće i povrće, koje je često podvrgnuto različitim hemijskim tretmanima i pesticidima, ne pruža iste koristi kao organski uzgojeno voće i povrće. Sezonska hrana je, uz sve svoje nutricionističke prednosti, ekološki prihvatljivija i bolja za naše tijelo. Osim toga, pravilno uzgojeno i bereno povrće ima prirodnu hranjivost koja može podržati naš imunološki sistem i opšte zdravlje.
Takođe, prilikom odabira mesa, treba biti izuzetno pažljiv. Preporučuje se kupovina visokokvalitetnog mesa, koje dolazi od životinja uzgojenih na prirodan način, a ne od onih koje su tretirane hormonima, antibioticima i kemikalijama. Meso koje dolazi od konvencionalnih farmi može sadržavati razne štetne tvari koje mogu biti štetne za naš organizam. To je razlog zašto je važno ulagati u organske i prirodne izvore mesa, jer ono što jedemo direktno utiče na naše zdravlje, a kvalitet mesa, s obzirom na način uzgoja i prehrane životinja, igra ključnu ulogu u održavanju naše vitalnosti.
Jedan od proizvoda koji bi trebalo izbegavati u svakodnevnoj ishrani su kobasice, hrenovke i slični procesirani mesni proizvodi. Ovi proizvodi često sadrže nekvalitetno meso, puno soli, konzervansa i štetnih aditiva koji nisu dobri za naše zdravlje. Osim toga, konzumacija takvih proizvoda povezuje se s raznim zdravstvenim problemima, uključujući povišen krvni pritisak, bolesti srca i dijabetes, zbog visokog sadržaja natrijuma i nezdravih masti. Umesto toga, trebali bismo se okrenuti zdravim, neprocesiranim mesnim proizvodima koji ne sadrže dodatke i aditive.
Iako mnogi ljudi i dalje koriste mikrovalne pećnice, važno je napomenuti da njihova upotreba može imati negativne efekte na hranu i naše zdravlje. Naime, mikrovalne pećnice mogu oštetiti nutritivne sastojke u hrani, uništavajući vitamine i minerale koji su ključni za naše zdravlje. Osim toga, tokom zagrijavanja u mikrovalnoj pećnici, mogu nastati štetna kancerogena jedinjenja. Mnoge zemlje su zabranile korišćenje mikrovalnih pećnica zbog tih potencijalno opasnih efekata na zdravlje. Kada je moguće, bolje je koristiti alternativne načine pripreme hrane poput pečenja, kuvanja ili kuhanja na pari, koji očuvavaju hranljive tvari i zdravlje.
- Takođe, komercijalno pripremljene supe i instant obroci, iako su izuzetno praktični za brzu pripremu, često sadrže sastojke koji mogu negativno utjecati na naše zdravlje. Ovi proizvodi obično sadrže visoko toksična jedinjenja, poput kalijum glutamata, koji se koristi kao pojačivač okusa. Kalijum glutamat, poznat i kao E621, može imati štetan utjecaj na mozak, srce i opšte zdravlje, povećavajući rizik od raznih bolesti. Iako može poboljšati okus hrane, ovaj aditiv može uzrokovati glavobolje, mučninu, probleme sa želucem i povećanje krvnog pritiska.
Kako bismo očuvali svoje zdravlje i dugovječnost, preporučuje se izbjegavanje namirnica koje sadrže štetne sastojke. Na primjer, pašteta je često napravljena od najjeftinijeg mesa koje uključuje kožu, kosti, kopita i hrskavicu. Ovi sastojci nisu samo nekvalitetni, već sadrže velike količine masti, soli i drugih nezdravih sastojaka. Pašteta može sadržavati i visok udio vode, masnoće, škroba, raznih začina, emulgatora i kemikalija koje je čine neprirodnom i nezdravom za tijelo. Mnogi industrijski proizvodi u konzervama, poput paštete, sadrže nezdravu količinu soli, koja može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Margarin je također namaz koji treba izbjegavati u prehrani, jer je napravljen od biljnih ulja koja se hemijski obrađuju i ekstrahuju pod visokim temperaturama. Ova obrada uklanja sve prirodne vitamine i antioksidante, dok stvara slobodne radikale koji mogu uzrokovati oštećenje stanica i povećati rizik od raka. Uz to, margarin je često obogaćen dodatnim hemikalijama koje ga pretvaraju u čvrsti oblik, čineći ga nezdravim izborom za naše zdravlje. Umesto margarina, bolje je koristiti prirodni maslac, koji pruža zdravije masti i nutrijente.
Sličan problem predstavlja i sir u listićima, koji nije pravi sir, već kombinacija nusproizvoda u proizvodnji sira. Ovaj sir često sadrži samo 50% stvarnog sira, dok ostatak čine voda, masnoće, emulgatori i umjetne boje. Takođe, sir u listićima sadrži znatno više soli od običnog sira i često ima viši udio nezdravih masti, što ga čini nezdravim izborom za redovnu konzumaciju. Bolje je izabrati pravi, nepasterizovani sir ili ga konzumirati u umjerenim količinama kako bismo izbjegli negativne utjecaje na zdravlje.
Na kraju, najvažniji savjet je biti svestan onoga što konzumiramo. Kupovina svježih, prirodnih, sezonskih namirnica i izbjegavanje prerađene hrane bogate aditivima i hemijskim supstancama može imati ogroman utjecaj na naše zdravlje i dugovječnost. Birajte hranu koja je što prirodnija i manje tretirana, jer je ona najbolja za održavanje optimalnog zdravlja.
