Iako su Šaban Šaulić, Lepa Brena i Džej Ramadanovski rođeni i odrasli u muslimanskim obiteljima, odlučili su obilježiti krštenje. Svaki pojedinac je na svoj jedinstveni način proslavio značaj krštenja, uobičajene pravoslavne tradicije, pokazujući time spremnost za prihvaćanje različitih vjerskih običaja i kulturne raznolikosti.
Šaban Šaulić – glazbenik koji nadilazi vjerske granice.
Šaban Šaulić, kultna ličnost u narodnoj glazbi, rođen je u muslimanskoj obitelji u Šapcu i odrastao je u duhu zajedništva koji je karakterizirao bivšu SFRJ. Unatoč islamskoj privrženosti njegovih roditelja, Šaban nije pokazivao sklonost organiziranoj vjeri. Prema obiteljskom izvoru, on nije bio “religiozno definiran” i nikada nije sudjelovao ni u jednoj ceremoniji koja bi ga formalno povezivala s određenom vjerom. Njegov sprovod, obavljen u odsutnosti svećenstva, simbolično je utjelovio njegovu životnu filozofiju – priznanje svih religija, a da nije povezan ni s jednom posebnom.
“Šaban je duboko poštovao sve religije, ali se nije pridržavao nijedne određene vjere. Suzdržavao se od ulaska u bogomolje, bile one džamije, crkve ili sinagoge. Umjesto vjerskih doktrina, njegovi vodeći principi bili su ukorijenjeni u humanosti, “, napominje bliski suradnik. Bez obzira na svoje vjerske stavove, Šaban je sudjelovao u običajima svoje supruge Gordane, slaveći krsnu slavu sv. Ivana svake godine u njihovoj rezidenciji u Beogradu. Poznat po srdačnosti i gostoprimstvu, Šaban je za ovu priliku organizirao druženja koja su okupila obitelj i prijatelje.
Njihovi prijatelji se prisjećaju: “To je označilo Gocin inauguralni trijumf, a Šaban je stalno sudjelovao s velikim entuzijazmom.
Na jednoj od tih fešti Šaban je uz osmijeh primijetio:
- “Uobičajeno je da se počne s kavom, nakon nje ide predjelo, pa se upuštamo u razigrane interakcije s kiselom vodom, a nakon toga se prepuštamo glazbi i alkoholu do jutra. Goca ne prati moje naočale”, duhovito je primijetio, izmamivši pohvale zbog njegove duhovitosti i karizme od prisutnih.
Prefina Brena služi kao amblem jugoslavenskog duha.
Lepa Brena, najistaknutija figura balkanske folk glazbe, odrasla je u muslimanskom kućanstvu; međutim, svojom je karijerom i životnim stilom nadišla sve vjerske i kulturne barijere.
Folk diva Lepa Brena u krugu svoje obitelji obilježava krsnu slavu Aranđelovdan. Svake se godine ova značajna prigoda pomno uredi u njezinu domu.
Poznato je da je kuhinja omiljeno mjesto okupljanja njenih ukućana, a posebno supruga Bobe Živojinovića, koji istančano cijeni gurmansku kuhinju.
- Viktor Živojinović, sin Lepe Brene, podijelio je video u kojem prikazuje pripreme koje su prethodile njenom usponu slave, a na kojem pjevačica pleše s kuharicom dok spremaju sarmu. Naime, lokalni mediji navode da je Brena prije mnogo godina prešla s islama na pravoslavlje i sada slavi sve kršćanske praznike, a poseban značaj pridaje Aranđelovdanu.
Unutar rezidencije obitelji Živojinović nalaze se brojni luksuzni predmeti, a posebna lokacija određena je za slavensku ikonu.
Njezina otvorenost za prihvaćanje tradicija različitih kultura i vjera činila je temeljni aspekt njezina identiteta, njegujući jedinstvo među pojedincima diljem bivše Jugoslavije.
Djej Ramadanovski – vokalno utjelovljenje kolektivnog duha koji spaja ljude.
Džej Ramadanovski, umjetnik čija glazba i danas odjekuje kod pojedinaca, tijekom svog života pokazao je sposobnost ljubavi prema čovječanstvu i kulturi da nadiđe vjerske podjele. Njegova spremnost da poštuje postignuća i tradiciju različitih zajednica dodatno je učvrstila njegov identitet umjetnika kojeg svi prihvaćaju.
Đej Ramadanovski je dosljedno isticao značaj Svete Petke u svom životu i često je posjećivao kapelu posvećenu ovom događaju, kao i crkvu Ružicu na Kalemegdanu, iako je bio musliman.
Djeov izvještaj o patrijarhu Pavlu.
Dorćolac će biti obeležen po mnoštvu anegdota i legendarnih priča o gradu koje će se i dalje prepričavati. Njegove priče, koje je često dijelio, odražavale su njegovu čistu i spontanu prirodu. Kao čovjek iz naroda, iskoristio je svoju spontanost da ispriča izuzetna iskustva iz svog života.
