Ovi simptomi srčanog udara javljaju se i mesec dana ranije, a 1 nesumnjivo ukazuje na infarkt: Tvrdi dr Miljko Ristić i otkriva kako sprečiti fatalne posledice

Srčani udari su nažalost na današnjem vremenu postali sve učestaliji, a nažalost se pojavljuju i sve češće kod mlađih osoba.

U svijetu gdje dani jure, obroci su brzinski, a stres je postao svakodnevni saputnik, sve je teže ostati zdrav. Među brojnim zdravstvenim rizicima koje nosi savremeni način života, jedan se posebno izdvaja po svojoj tihoj, ali razornoj snazi – srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda. Nažalost, on više nije rijetkost rezervisana za starije ljude ili one sa već poznatim bolestima – postao je prijetnja koja vreba iz pozadine svakodnevice.

Uprkos ozbiljnosti situacije, još uvijek se dešava da simptome ovog opasnog stanja zanemarimo, pripišemo umoru, vremenu ili starenju. Međutim, kako upozorava ugledni kardiolog Miljko Ristić, naše tijelo često unaprijed šalje signale upozorenja. Problem je što ih mi – u gužvi obaveza i u nepažnji prema vlastitom zdravlju – ne prepoznajemo ili ih jednostavno potcjenjujemo.

Infarkt miokarda nastaje kada dođe do prekida protoka krvi kroz koronarne arterije, što uzrokuje odumiranje dijela srčanog mišića. Taj prekid najčešće je izazvan nakupljanjem masnih naslaga, zgrušavanjem krvi ili spazamom arterije. Iako zvuči kao nagla i neočekivana pojava, infarkt često ima uvod – tihi period upozorenja, koji može trajati i do mjesec dana.

Prema riječima dr Ristića, simptomi koji prethode srčanom udaru mogu biti vrlo suptilni i varljivi. Najčešći među njima je:

• Bol u grudima, koji ne mora uvijek biti jak i oštar. Često se javlja u vidu nelagodnosti, pritiska ili blagog peckanja koje se širi prema vratu, vilici, leđima ili rukama. Ljudi ga često zanemare, smatrajući ga znakom umora ili probavnih tegoba.

Zbog toga mnogi posegnu za analgeticima, pokušavajući da “umire bol”, a da uopšte ne pomisle da bi uzrok mogao biti mnogo ozbiljniji. Organizam tada vrišti tiho – šalje jasne poruke da se nešto ozbiljno dešava u pozadini.

Ako se u tom trenutku ne reaguje, stanje može eskalirati i preći iz faze angine pektoris – privremenog i reverzibilnog smanjenja dotoka krvi – u potpuni infarkt, koji ostavlja trajne posljedice na srčani mišić.

Osim bola u grudima, postoje i drugi simptomi koji često ostaju neprepoznati, a koji mogu biti direktni predznaci srčanog udara:

1. Poremećaji srčanog ritma
   – Osjećaj preskakanja otkucaja, ubrzan puls bez očiglednog razloga, nepravilan ritam – sve to može značiti da srčani sistem nije u balansu.
2. Hronični umor i iscrpljenost
   – Ako primijetite da vam i najmanji napor stvara prekomjernu iscrpljenost, da vam treba mnogo duže da se oporavite ili da vam fali energije bez jasnog razloga, vrijeme je za ljekarski pregled.
3. Nedostatak daha
   – Teškoće pri disanju, koje se pogoršavaju prilikom napora, znak su da srce ne pumpa krv efikasno, a pluća time ne dobijaju dovoljno kiseonika.
4. Znojenje bez razloga i osjećaj mučnine
   – Obilno znojenje u mirovanju, naročito ako je praćeno vrtoglavicom ili mučninom, može biti rani znak da se tijelo bori sa nedostatkom kiseonika u srčanom mišiću.
5. Otečenost stopala i zglobova
   – Zadržavanje tečnosti, naročito u donjim ekstremitetima, ukazuje na to da srce više ne pumpa krv kako treba.

Ono što je zajedničko svim ovim simptomima jeste to što ih ljudi najčešće pogrešno tumače – kao posljedicu umora, godina, stresa ili vremena. A upravo tada se gubi dragocjeno vrijeme koje može spasiti život.

Normalan broj otkucaja srca kod zdravih osoba u mirovanju je između 60 i 80 otkucaja u minuti. Međutim, kada puls iznenada skoči preko 120, bez fizičke aktivnosti ili stresa kao objašnjenja, riječ je o ozbiljnom kardiološkom problemu.

U tim situacijama, kako ističe dr Ristić, tablete nisu rješenje. Potrebna je:

• Hitna medicinska pomoć,
• Upotreba defibrilatora u ekstremnim slučajevima,
• Monitoring i dijagnostika kod stručnjaka.

Ignorisanje ovakvog stanja može dovesti do srčane aritmije, gubitka svijesti, pa čak i iznenadne smrti.

Srčani udar se, uprkos svom intenzitetu, može spriječiti. Ključ je u pravovremenom prepoznavanju simptoma i usvajanju zdravih navika.

Nekoliko koraka koje stručnjaci savjetuju:

• Redovni preventivni pregledi, naročito za osobe sa:
  • porodičnom istorijom srčanih bolesti,
  • povišenim krvnim pritiskom,
  • visokim nivoom holesterola,
  • navikom pušenja,
  • hormonskim disbalansima.
• Zdrava ishrana – smanjiti unos soli, šećera i zasićenih masti; povećati unos povrća, voća, integralnih žitarica i omega-3 masnih kiselina.
• Fizička aktivnost – umjerene vježbe barem 30 minuta dnevno, pet dana u sedmici.
• Redovan san – 7 do 8 sati kvalitetnog odmora neophodno je za srčanu regeneraciju.
• Izbjegavanje stresa – kroz tehnike relaksacije, meditaciju, šetnje u prirodi ili jednostavno više vremena posvećenog sebi.
• Ograničiti unos alkohola i prestati pušiti, jer su to direktni faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Srce nije samo mišić koji pumpa krv. To je motor našeg tijela, emocija, ritma života. Kada ono prestane da kuca, prestaje sve. Zato je najvažnije naučiti ga slušati na vrijeme.

Dr Miljko Ristić nas podsjeća da prevencija počinje pažnjom prema sebi. Ako osjetimo bilo kakvu nelagodnost, bol u grudima, neobjašnjivi umor ili ubrzan rad srca – ne treba čekati. Treba reagovati, otići ljekaru, provjeriti. Jer najopasniji infarkt je onaj koji dolazi neprimijećen.

U borbi protiv srčanog udara, najveće oružje je znanje, a najbolji štit – briga o sebi i onima koje volimo. U vremenu kada se svakodnevno suočavamo sa pritiscima i obavezama, odvojiti vrijeme za zdravlje nije luksuz – to je nužnost. Jer sve drugo staje kada srce stane.