U današnjem članku govori se o tome kako problemi mentalnog zdravlja mogu značajno utjecati na povećan rizik od razvoja demencije u kasnijim godinama života.
- Iako se često misli da je demencija povezana isključivo sa starijom životnom dobi, sve je više dokaza koji pokazuju da i stanja poput depresije ili anksioznosti mogu imati važnu ulogu u pojavi bolesti. Demencija je ozbiljan zdravstveni problem koji prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije pogađa više od pedeset milijuna ljudi širom svijeta, a broj oboljelih neprestano raste. Bolest se obično povezuje s gubitkom pamćenja, no stručnjaci naglašavaju da se prvi znakovi mogu pojaviti mnogo suptilnije i mnogo ranije nego što većina ljudi očekuje.
Poznato je da se rizik za obolijevanje značajno povećava nakon šezdeset i pete godine života, a posebno nakon osamdeset i pete. U toj dobi bolest pogađa čak petinu populacije, dok u devedesetim godinama obolijeva gotovo trećina ljudi. Ipak, simptomi se mogu pojaviti i mnogo ranije, pa čak i kod mlađih osoba, što dodatno naglašava važnost pravovremenog prepoznavanja znakova. Najrasprostranjeniji oblik bolesti je Alzheimerova bolest, a jedan od najranijih simptoma su poteškoće s pamćenjem. To se najčešće manifestira kroz zaboravljanje nedavnih događaja, pogrešno odlaganje predmeta, teškoće u prisjećanju imena ili naziva uobičajenih predmeta. Kako bolest napreduje, ti problemi postaju izraženiji, otežavaju svakodnevni život i stvaraju teret ne samo oboljelima nego i njihovim bližnjima.
Zanimljivo je da se demencija može očitovati i kroz teškoće u prepoznavanju emocija. Oštećenja dijelova mozga zaduženih za razumijevanje izraza lica i tona glasa dovode do toga da oboljeli sve teže prepoznaju emocije drugih ljudi. Istraživanja su pokazala da u ranim fazama bolesti pacijenti osobito imaju problema s prepoznavanjem negativnih emocija, poput ljutnje ili straha, dok sposobnost prepoznavanja pozitivnih emocija, primjerice sreće, ostaje očuvana nešto dulje. Upravo ove promjene u emocionalnom doživljavanju mogu biti važan signal koji se često zanemaruje.
Pored toga, određeni psihički poremećaji povezani su s povećanim rizikom obolijevanja. Osobe koje pate od depresije, anksioznosti ili poremećaja osobnosti imaju dvostruko veći rizik da razviju demenciju. Kada se više problema mentalnog zdravlja javlja istovremeno, rizik postaje još izraženiji, što jasno ukazuje na povezanost tih stanja i ranjivost mozga. Dakle, briga o mentalnom zdravlju u mlađoj i srednjoj dobi može imati presudan utjecaj na kasnije godine života.
- Još jedan važan rani pokazatelj bolesti je zbunjenost. Ona se može očitovati kroz gubljenje i u poznatim prostorima, teškoće u donošenju odluka te nesigurnost u obavljanju zadataka koji su ranije bili jednostavni. Kod nekih pacijenata dolazi i do promjena u jezičnim sposobnostima. Pojedinci teško pronalaze pravu riječ, koriste zamjenske izraze ili rečenice slažu u nepravilnom redoslijedu. Kod određenih tipova bolesti, poput frontotemporalne demencije, ovi problemi se javljaju u vrlo ranim fazama i mogu poslužiti kao važan znak upozorenja.
- Osim poteškoća u pamćenju i jeziku, javljaju se i izražene promjene u ponašanju. Osobe koje boluju od demencije mogu postati sklonije tjeskobi, ljutnji ili tuzi. Često se povlače iz društva, gube interes za međuljudske odnose i mogu pokazivati neprikladna ponašanja koja ranije nisu bila uobičajena za njihovu osobnost. Takve promjene posebno su teške za porodicu i prijatelje jer utječu na međusobne odnose i svakodnevno funkcioniranje.
Važno je naglasiti da se demencija najčešće javlja kod starijih osoba, ali može pogoditi i mlađe od šezdeset i pet godina. Povremena zaboravljivost sama po sebi nije razlog za zabrinutost jer je normalna pojava, no kada se simptomi poput stalnog zaboravljanja, čestih promjena raspoloženja, poteškoća u govoru ili razumijevanju emocija počnu redovito ponavljati i ozbiljno narušavaju kvalitetu života, potrebno je obratiti se liječniku.
Simptomi demencije nisu uvijek dokaz prisutnosti bolesti jer se mogu razvijati različito kod svake osobe. Međutim, pravovremeno savjetovanje sa stručnjakom može biti ključno za rano prepoznavanje i usporavanje razvoja bolesti. Rana dijagnostika omogućuje bolju pripremu i prilagodbu životnih navika, kao i bolju podršku obitelji.
Zaključno, demencija je kompleksna bolest koja se ne očituje samo kroz gubitak pamćenja, nego i kroz niz drugih znakova poput zbunjenosti, teškoća u govoru, promjena u prepoznavanju emocija i promjena u ponašanju. S obzirom na to da su depresija, anksioznost i drugi psihički poremećaji dokazano povezani s povećanim rizikom, briga o mentalnom zdravlju u ranim godinama može biti jedna od najvažnijih preventivnih mjera. Rano prepoznavanje i stručna pomoć ključ su boljeg razumijevanja i kontroliranja bolesti koja pogađa milijune ljudi širom svijeta.
