Kada govorimo o piscima Duško Radović se uvijek isticao kao jedan od najomiljenijih. Poznat je po svom duhovitom i toplom pristupu životima i ljudima, a danas ćemo upravo pisati o njemu.
Iza uspješne karijere jednog od najomiljenijih autora dječje književnosti, krije se slojevit opus koji nadilazi generacijske granice. Njegovo ime povezujemo s bezbrižnim stihovima, pjesmama koje su pratile djetinjstva tisuća djece, no iza te vedrine često se skrivala duboka refleksija o svijetu i društvu. Među njima se posebno izdvaja jedno djelo – naizgled jednostavna pjesma za djecu, koja je u godinama koje su slijedile dobila snažno, gotovo proročansko značenje.
Duško Radović, čije su riječi postale nezaobilazan dio odrastanja mnogih, ostavio je trajni trag ne samo kao pisac, već i kao oštar i pronicljiv komentator stvarnosti. Njegove pjesme poput “Plavi zec”, “Strašni lav” i “Sve što raste, da bi naraslo” stekle su status klasika. No jedna pjesma, “Tužna pjesma”, objavljena i izvedena još 1976. godine, s vremenom je počela da se doživljava u potpuno novom svjetlu.
- U središtu ove pjesme nalazi se priča o gospođi Klari i njenih šest bijelih, zadovoljnih mačaka. Klara, stara i samotna žena, cijelog života se brinula o svojim mačkama, hranila ih i mazila, sve dok jednog dana nije umrla. Nakon njezine smrti, mačke su ostale same – zbunjene, izgubljene i zanemarene. Djeca su je učila kao tužnu, ali jednostavnu priču, no s vremenom su mnogi uočili dublju simboliku.
Šest mačaka, prema brojnim tumačenjima, predstavljaju šest republika koje su činile nekadašnju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Gospođa Klara, sa svojom brigom i prisutnošću, simbolizira Josipa Broza Tita – vođu koji je držao sve dijelove države na okupu. Nakon njegove smrti 1980. godine, mnogi su počeli povezivati stihove iz pjesme s osjećajem izgubljenosti i konfuzije koja je zavladala u godinama koje su uslijedile. Za neke, ova pjesma postaje metafora političkog rasula i emocionalne praznine koja je ostala nakon jednog povijesnog razdoblja.
- Značenje pjesme nije ostalo ograničeno na razredne učionice. U godinama nakon raspada Jugoslavije i tijekom krvavih sukoba 1990-ih, pjesma je dobila novu težinu. Njena simbolika postala je toliko snažna da su je mnogi smatrali predskazateljicom tragične sudbine jedne nacije. Iako napisana s ciljem da dotakne dječju publiku, “Tužna pjesma” je postala allegorija gubitka, podjela i potrage za pripadnošću.
Duško Radović nije bio samo pjesnik, već i oštrouman kritičar društvenih i političkih prilika. Njegove emisije, posebno “Beograde, dobro jutro” na Radiju Studio B, bile su protkane ironičnim, ali istinitim opservacijama. Jedna izjava posebno je odjeknula: “Ako možemo i moramo bez Tita, možemo i bez mnogih drugih.” Ta rečenica nije prošla nezapaženo. Doživjela je oštru osudu, a emisija je ubrzo ugašena.
No, publika se nije lako odrekla Radovića. Tražili su njegov povratak, ali on je to odbio. Njegov odgovor bio je jednostavan, ali moćan: “Mala sam osoba na radiju, ali nisam od onih koji se mogu aktivirati ili deaktivirati pritiskom na gumb.” Taj stav otkriva mnogo – o njegovoj moralnoj vertikali, nepokolebljivom integritetu i uvjerenju da istina ne smije biti ugašena.
Unatoč pokušajima cenzure, Duško Radović je ostao vjeran sebi. Njegov književni i medijski rad bio je pristupačan, ali nikad banalan. Kroz jednostavne riječi i prizore uspio je dotaknuti složenost ljudskih odnosa, političkih struktura i emocionalnih iskustava. Pjesma o gospođi Klari i šest mačaka ostaje kao simbol te sposobnosti da se ozbiljne teme prenesu na način koji je razumljiv i djeci i odraslima.
Radovićevo nasljeđe nije samo zbirka stihova, već poziv na dublje razmišljanje o svijetu koji nas okružuje. Njegove riječi ne blijede, već ostaju kao trajna opomena i inspiracija. Nije samo zabavljao – oblikovao je svijest. Njegova “Tužna pjesma” možda je nastala kao priča za djecu, ali s godinama je postala odraz kolektivne emocije jednog naroda i podsjetnik na to koliko umjetnost može predvidjeti, objasniti i zacijeliti ono što povijest razori.
