Plućna embolija: Razumijevanje njezinih uzroka, simptoma i metoda prevencije, kako objašnjava dr. Petar Seferović.
Plućna embolija kritičan je medicinski problem koji može dovesti do smrti ako se ne identificira na vrijeme. Dok mnogi pojedinci vjeruju da su moždani i srčani udari vodeći uzroci smrtnosti, plućna embolija zapravo nadmašuje srčane udare kao uzrok smrti, a sve veći broj ljudi se suočava s ovim stanjem. O nastanku plućne embolije, simptomima vezanim uz tromb te preventivnim mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se spriječili teži ishodi govori dr. Petar Seferović, specijalist kardiologije.
Što je plućna embolija i što je uzrokuje?
Plućna embolija (PE) se događa kada se krvni ugrušak (tromb) formira u drugom dijelu tijela, najčešće u nogama zbog duboke venske tromboze, a zatim se kreće kroz krvotok do pluća, začepljujući krvne žile tamo. Ova prepreka protoku krvi može dovesti do ozbiljnih poteškoća s disanjem, smanjene razine kisika u krvi i potencijalno smrti. Ozbiljnost plućne embolije ne može se podcijeniti jer je pravodobno liječenje ključno za sprječavanje iznenadne smrti.
Situacija žene iz Sremske Mitrovice: pažljivo praćenje tijekom faze oporavka nakon operacije.
Nedavni slučaj koji ukazuje na nužnost prepoznavanja simptoma plućne embolije odnosi se na 44-godišnju ženu iz Sremske Mitrovice. Nakon rutinske apendektomije, puštena je iz bolnice, ali je imala povremene vrućice. Unatoč znakovima koji su mogli upućivati na prisutnost krvnog ugruška, nije joj dano liječenje tromboze. Tragično, samo nekoliko dana nakon otpusta, žena je preminula kod kuće zbog plućne embolije, koja je vjerojatno nastala zbog ugruška u nozi.
Faza oporavka i vjerojatnost plućne embolije.
Dr. Seferović ističe da je ovakva situacija dosta česta, budući da plućna embolija često nastaje u postoperativnoj fazi kada su pacijenti pod većim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka zbog dužeg razdoblja neaktivnosti, smanjenog fizičkog kretanja i promjena u cirkulaciji krvi. Iako postoje dobro utvrđene smjernice i preventivne strategije osmišljene za sprječavanje tromboze nakon operacije, čini se da te mjere u ovom slučaju nisu pravilno provedene. Dr. Seferović ističe važnost prevencije, navodeći da pacijenti nakon operacija trebaju dobiti tretman usmjeren na prevenciju tromboze.
Ključni znakovi tromboze i plućne embolije.
Dr. Seferović upozorava da je oticanje nogu primarni simptom koji bi mogao upućivati na prisutnost krvnog ugruška. Ova oteklina često se javlja uz bol i crvenilo u zahvaćenoj regiji, služeći kao jasan pokazatelj upale u veni. Ovi simptomi obično su uzrokovani trombima u venama nogu, jer noge sadrže brojne vene za cirkulaciju krvi, povećavajući vjerojatnost razvoja ugrušaka.
Štoviše, kada se formira tromb, tjelesna temperatura ponekad može porasti zbog upale, što može izazvati febrilne reakcije. Dr. Seferović ističe važnost prepoznavanja ovih simptoma i pravovremenog pružanja liječničke pomoći. Jedna od najučinkovitijih metoda za pravovremeno otkrivanje tromba u venama je ultrazvuk, koji sprječava napredovanje tromba u pluća.
Opasnosti i sigurnosne mjere
Uz prepoznavanje simptoma, ključan aspekt prevencije plućne embolije je dosljedno praćenje krvi, posebno za osobe s povećanim rizikom zbog ranijih zdravstvenih problema. Dr. Seferović ističe da odstupanja u krvnim nalazima, uključujući povišenu razinu šećera, kolesterola ili povišen krvni tlak, mogu povećati vjerojatnost tromboze i plućne embolije. Preporuča da svi, a posebno oni mlađi od 40 godina, trebaju redovito provjeravati svoje zdravstveno stanje i barem jednom godišnje otići na ultrazvuk abdomena kako bi se spriječile moguće komplikacije povezane s cirkulacijom.
Zdravlje krvi i prevencija.
Dr. Seferović ističe važnost stanja krvi u odnosu na nastanak tromboze. Sve abnormalnosti u koagulaciji krvi, uključujući povećanu viskoznost ili promjene u broju trombocita, mogu povećati vjerojatnost stvaranja ugruška. Pojedinci s obiteljskom pozadinom stanja poput tromboze ili plućne embolije moraju biti posebno oprezni i trebaju se podvrgavati redovitim zdravstvenim procjenama.
Kardiolog preporučuje promjene načina života za rizične pojedince, uključujući upravljanje stresom, dosljednu tjelesnu aktivnost i praćenje prehrambenih navika. Kako biste podržali zdravu cirkulaciju, korisno je smanjiti unos soli, povećati unos tekućine i u prehranu uključiti hranu bogatu vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima.
