Danas ćemo pisati o plućnoj emboliji koja za pojedinca umije biti jako opasna. Može biti opaka do te mjere da može dovesti do fatalnih posljedica.
U savremenom društvu, gde su mnoge bolesti postale svakodnevna tema medija, jedna dijagnoza i dalje izmiče potrebnoj pažnji – plućna embolija. Iako na prvi pogled djeluje kao medicinski pojam koji je rezervisan za stručnjake, u stvarnosti je riječ o ozbiljnom, potencijalno smrtonosnom stanju koje može pogoditi svakoga, a da simptomi ostanu prepoznati prekasno.
Za razliku od češće pominjanih srčanih udara ili moždanih udara, plućna embolija ne izaziva uvijek dramatične simptome, ali zato može ostaviti jednako razorne posljedice. Prema rečima dr. Petra Seferovića, renomiranog stručnjaka iz oblasti kardiologije i bolesti pluća, prvi znaci plućne embolije često se ne pojavljuju u grudima, već – u nogama.
Ova tvrdnja nije samo teorijska. Tragičan slučaj koji se nedavno odigrao u Srbiji još jednom nas podsjeća na ozbiljnost ovog problema i na potrebu da se više pažnje posveti prevenciji, ranom otkrivanju i edukaciji.
Prema stručnom objašnjenju dr. Seferovića, plućna embolija je stanje u kojem krvni ugrušak (tromb), obično nastao u dubokim venama nogu, dospijeva krvotokom do plućne arterije i blokira protok krvi u jednom dijelu pluća. Ova blokada ometa oksigenaciju organizma, dovodeći do ozbiljnih problema – pa čak i smrtnog ishoda ako se ne reaguje brzo.
Ovaj proces započinje često neprimetno, razvojem duboke venske tromboze (DVT) u nogama. Kada se ugrušak odvoji, može “putovati” kroz krvotok i završiti u plućima, izazivajući iznenadne simptome poput:
- Kratkog daha
- Bolova u grudima
- Ubrzanog pulsa
- Kašlja, ponekad sa tragovima krvi
- Iznenadne slabosti ili nesvjestice
Međutim, kako ističe dr. Seferović, simptomi se ne moraju odmah javiti u grudima.
Jedan od najvažnijih pokazatelja da se u telu razvija potencijalno opasno stanje nalazi se u nogama. Promjene poput:
- Otečenosti
- Bolova, naročito pri hodu ili pritisku
- Crvenila ili promjene boje kože
- Povišene temperature kože na jednom ekstremitetu
- Osjećaja težine ili nelagode u potkoljenici
…mogu ukazivati na prisustvo tromba u veni. Nažalost, mnogi ove simptome zanemare, tretirajući ih kao posljedicu umora, istegnuća mišića ili venske insuficijencije.
Upozoravajući primjer ozbiljnosti plućne embolije dolazi iz Sremske Mitrovice, gdje je 44-godišnja žena izgubila život nakon, naizgled, rutinske operacije slijepog crijeva. Prema dostupnim informacijama, pacijentkinji nije bila propisana trombo-profilaksa – mjera koja se koristi da spriječi stvaranje ugrušaka kod osoba izloženih riziku.
Ova tragična situacija mogla je biti spriječena, navodi dr. Seferović, naglašavajući značaj prevencije tromboze kod postoperativnih pacijenata.
Plućna embolija ne bira uzrast, ali određene grupe su podložnije ovom stanju. U posebnom riziku se nalaze:
- Osobe koje su nedavno operisane, naročito na donjim ekstremitetima ili stomaku
- Pacijenti koji su dugotrajno nepokretni, bilo zbog bolesti, nesreće ili postoperativnog oporavka
- Ljudi sa genetskom predispozicijom za poremećaje zgrušavanja krvi
- Hronični bolesnici, poput onih sa srčanim ili plućnim bolestima
- Trudnice i žene koje koriste hormonsku terapiju ili kontracepciju
- Pušači i osobe sa povišenim holesterolom ili šećerom u krvi
Dok mnoge zdravstvene tegobe zahtevaju skupe tretmane, u slučaju plućne embolije prevencija je često jednostavna, pristupačna i izuzetno efikasna. Evo nekoliko ključnih koraka koje preporučuje dr. Seferović:
- Redovno kretanje – čak i blage vježbe tokom dužeg sjedenja (npr. na putovanjima)
- Korišćenje elastičnih kompresivnih čarapa
- Antikoagulantna terapija za pacijente pod rizikom (uz nadzor ljekara)
- Hidratacija – dovoljan unos tečnosti pomaže cirkulaciji
- Redovna kontrola krvne slike, nivoa holesterola i šećera
- Godišnji ultrazvučni pregled vena donjih ekstremiteta i abdomena, posebno kod osoba starijih od 40 godina
Rano prepoznavanje simptoma i proaktivna briga o zdravlju su ključ za izbjegavanje teških posljedica.
Plućna embolija, iako često zanemarena, nalazi se među četiri vodeća uzroka smrti u svetu, uz infarkt, moždani udar i karcinom. Uprkos tome, ona se i dalje ne prepoznaje dovoljno brzo, često zbog nedostatka informacija i neozbiljnog shvatanja simptoma koji prethode njenom razvoju.
Tragični slučaj iz Srbije mora nas podsjetiti da zdravstvena nepažnja ima visoku cijenu. I pacijenti i medicinski radnici imaju odgovornost – prvi da prijave simptome na vrijeme, a drugi da ih ozbiljno shvate i spriječe potencijalno smrtonosne ishode.
- Ne ignorišite promjene na nogama – one mogu biti prvi znak opasnosti
- Nakon operacija, tražite informacije o prevenciji tromboze
- Obavljajte redovne preventivne preglede, čak i ako ste mladi i zdravi
- Edukacija spašava živote – kako zdravstvenih radnika, tako i pacijenata
Briga o sebi ne znači paničiti zbog svakog bola, već znati prepoznati kad tijelo šalje važne signale. Samo uz svijest, znanje i pravovremenu reakciju možemo spriječiti komplikacije koje u mnogim slučajevima mogu imati fatalan ishod.
