Pomicanje sata: Znate li kada prelazimo na zimsko računanje vremena?

Zimsko računanje vremena: tradicija ili potreba?

Svake godine, krajem oktobra, ponavlja se ista dilema: da li je pomicanje kazaljki sata unaprijed ili unatrag još uvijek opravdano u savremenom društvu? Zimsko računanje vremena, nekada smatrano praktičnim i korisnim, danas sve češće izaziva kritike, rasprave i pitanja o tome da li ova praksa ima smisla u 21. vijeku.

U ovom tekstu istražujemo istorijski kontekst, uticaje na zdravlje i društvo, kao i argumente za i protiv zadržavanja ove navike.

Kako je sve počelo?

Ideja o pomicanju sata datira još iz 18. vijeka, a najčešće se pripisuje Benjaminu Franklinu. Njegova osnovna zamisao bila je jednostavna: iskoristiti prirodnu svjetlost dana kako bi se uštedjela svijeća i energija.

Kasnije, tokom Prvog svjetskog rata, mnoge države su uvele ovu praksu kao mjeru štednje energije. Tokom Drugog svjetskog rata ponovo je zaživjela, a zatim ostala prisutna i u mirnodopskim uslovima.

👉 Ono što je tada imalo smisla – smanjenje troškova energije i maksimalno korištenje prirodnog svjetla – danas se dovodi u pitanje. Sa modernom tehnologijom, LED rasvjetom i potpuno drugačijim ritmovima života, mnogi stručnjaci smatraju da korist više ne opravdava posljedice.

Kako zimsko računanje vremena utiče na tijelo i psihu?

Na prvi pogled, pomicanje sata za jedan sat može izgledati bezazleno. Međutim, istraživanja su pokazala da čak i ovako mala promjena ima značajan uticaj na naš biološki sat – tzv. cirkadijalni ritam.

Mogući efekti na organizam:

• Problemi sa snom – teškoće s uspavljivanjem ili buđenjem.

• Povećan stres – osjećaj umora i iscrpljenosti.

• Kardiovaskularni rizici – veći broj srčanih i moždanih udara u danima nakon promjene vremena.

• Sigurnost u saobraćaju – povećan broj nesreća zbog umora i slabije koncentracije vozača.

• Psihološki uticaji – malodušnost, razdražljivost i smanjena produktivnost.

Zanimljivo je da mnogi ljudi navode kako se osjećaju slično kao kod mini jet-laga. Potrebno je nekoliko dana, pa čak i sedmica, da se tijelo i um prilagode novom ritmu.

EU i kontroverze oko pomicanja sata

Evropska unija je 2019. godine pokrenula prijedlog za ukidanje pomicanja sata. Iako je većina građana u anketama izrazila želju da se prestane s ovom praksom, konačna odluka nikada nije donesena.

Zašto?

• Neke zemlje žele trajno ljetno vrijeme – više svjetla u večernjim satima, što pogoduje turizmu i društvenom životu.

• Druge preferiraju zimsko vrijeme – prirodnije prilagođeno izlasku i zalasku sunca, posebno u sjevernijim i hladnijim područjima.

Ovaj nedostatak konsenzusa doveo je do zastoja, a građani i dalje svake godine prolaze kroz isto pitanje: zašto još uvijek pomičemo sat?

Prednosti i mane pomicanja sata

Prednosti koje se najčešće spominju:

• Kratkoročna ušteda energije (iako je danas minimalna).

• Bolje iskorištavanje dnevne svjetlosti tokom ljeta.

• Tradicija i osjećaj prelaska iz jednog godišnjeg doba u drugo.

Mane koje postaju sve očiglednije:

• Negativan uticaj na zdravlje i spavanje.

• Povećan broj nesreća i zdravstvenih problema nakon promjene.

• Minimalna ušteda u savremenom dobu (uz LED tehnologiju i 24/7 ritam života).

• Psihološki stres i pad produktivnosti.

👉 Kada se sve sabere, jasno je da šteta nadmašuje korist, barem prema savremenim istraživanjima.

Kako se pripremiti za zimsko računanje vremena?

Iako se praksa još uvijek zadržava, postoje načini da sebi olakšamo prelazak. Stručnjaci preporučuju:

1. Postepene promjene – nekoliko dana ranije pomjerajte vrijeme odlaska na spavanje i buđenja za 10–15 minuta.

2. Izbjegavajte kofein i alkohol kasno u danu.

3. Boravite na dnevnom svjetlu – prirodna svjetlost pomaže resetovanju biološkog sata.

4. Održavajte rutinu – ustajanje i odlazak na spavanje u isto vrijeme ubrzava prilagodbu.

5. Ubacite fizičku aktivnost – vježbanje smanjuje stres i poboljšava kvalitet sna.

✨ Na ovaj način prelazak na zimsko vrijeme neće biti toliko šokantan za tijelo.

Kulturna i simbolička dimenzija

Osim praktičnih aspekata, pomicanje sata ima i kulturno značenje. U mnogim zemljama ono je postalo simbol prelaska godišnjih doba – znak da jesen ulazi u zimu ili da proljeće donosi više svjetlosti.

Za neke ljude to je nostalgija i podsjetnik na prirodne cikluse. Za druge – izvor frustracije i nepotrebne komplikacije. Upravo zato, rasprava o ukidanju ili zadržavanju treba uključiti i stručnjake i građane, kako bi se donijela odluka koja najbolje odgovara savremenim potrebama.

vrijeme za promjenu?

U nedjelju, 26. oktobra 2025. godine u 3:00 ujutro, sat ćemo pomaknuti unatrag na 2:00. Mnogi će se obradovati dodatnom satu sna, ali pitanje ostaje: da li ova tradicija i dalje ima smisla?

• Ako gledamo sa zdravstvenog i društvenog aspekta – više šteti nego koristi.

• Ako gledamo kroz tradiciju i simboliku – ostaje kao podsjetnik na prošla vremena.

👉 Možda je upravo sada pravi trenutak da razmislimo o trajnom vremenu – bilo zimskom ili ljetnom – i da završimo sa praksom koja je izgubila svoju prvobitnu svrhu.

Na kraju, važno je da odluka ne bude samo politička, već i društvena, uključujući mišljenja stručnjaka, ljekara i samih građana. Jer pitanje vremena nije samo pitanje kazaljki na satu – ono je pitanje našeg zdravlja, produktivnosti i kvaliteta života.