Danas ćemo pisati na temu zdravlja, tačnije o pritisku koji može biti jako opasan ukoliko se ne provjerava na vrijeme. Naime, srpski kardiolog je otkrio kada ne smijete nikada mjeriti pritisak, jer u tom trenutku može biti najveći.
Slabost srca, jedan je od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, posebno u našem regionu, gdje kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti. O ovoj ozbiljnoj temi govorio je prof. dr Petar Seferović, priznati kardiolog, u intervjuu za RTS Ordinaciju, naglašavajući koje navike razaraju srčani mišić i kako se možemo zaštititi.
Profesor ističe da često čujemo kako su masna hrana, šećeri i alkohol štetni po zdravlje, ali da nije nužno njihovo potpuno izbjegavanje. Naprotiv, ključ je u umerenosti – uravnotežen pristup ishrani i načinu života ostavlja mnogo manje prostora za razvoj bolesti.
„Najvažnije je da u svemu budemo umereni. Slabljenje srca predstavlja kompleksan klinički sindrom, najčešće izazvan oštećenjem koronarnih arterija. I upravo je prevencija tog oštećenja naš glavni cilj“, poručuje prof. Seferović.
- Kada je riječ o prevenciji, posebno mjesto zauzima fizička aktivnost. Profesor tvrdi da svaki oblik kretanja ima pozitivan učinak na srce, i da se svi dnevni pokreti „računaju“. On lično svakodnevno izvodi osnovne vježbe, poput onih koje su nekada bile dio školskih „švedskih vježbi“, uključujući pokrete za ruke, vrat, kukove, kao i sklekove, zgibove i trbušnjake.
Međutim, dodaje da to nije dovoljno – ističe značaj pješačenja, navodeći kako je dokazano da čak i 7.500 koraka dnevno, što traje otprilike 30 minuta, može imati blagotvoran efekat na srce, čak i kod osoba koje već pate od srčane slabosti.
- „Fizička aktivnost je izuzetno korisna, čak i za oboljele. Osim ako osoba nije prikovana za krevet, treba postojati neki oblik redovnog kretanja. Važno je pronaći ono što vam prija i što vam je fizički dostupno – šetnja, lagane vježbe, pa čak i rad u bašti“, objašnjava profesor.
Ipak, upozorava da pretjerivanje može imati suprotan efekat. Prema njegovim riječima, naglo uvođenje intenzivnih treninga bez prethodnog iskustva može biti pogubno. Navodi primjere dvojice svojih poznanika koji su, pokušavajući da u kratkom roku poboljšaju fizički izgled, preminuli nakon prevelikog opterećenja srca u teretani.
„Sve je dobro dok ne postane previše. Moramo znati svoje granice. Redovne kontrole su od ključne važnosti, posebno ako u porodici postoji istorija preranih smrti zbog srčanih problema“, naglašava kardiolog. On posebno izdvaja genetiku kao važan faktor rizika.
Takođe upozorava na visok krvni pritisak, koji često prolazi neprimijećeno, ali može imati ozbiljne posljedice. „Danas imamo odlične lijekove, ali je presudno da se pritisak otkrije na vrijeme. Idealno je da se drži ispod 140 sa 90, bez čekanja da preraste kritične granice. Nije neophodno mjeriti ga svakog dana – dva puta nedjeljno je sasvim dovoljno, i to ne ujutru, kada je pritisak prirodno najviši, već oko podne ili uvečer.“
Na pitanje o uticaju stresa, profesor ističe da on jeste neizbježan, ali da se mora naučiti kontrolisati. Negativan stres, posebno onaj koji je hroničan, kao što su brige za posao, reputaciju ili finansije, povećava simpatikusni tonus, što može ubrzati rad srca, povisiti pritisak i izazvati aritmije.
„Srce je izuzetno efikasan organ, ali ako se konstantno kontrahuje više od 60 puta u minuti, njegov vek trajanja se skraćuje. Doslovno ulazi u fazu ‘istrošenosti’“, objašnjava.
- Na kraju, profesor naglašava važnost pravovremene dijagnoze. Srčana slabost je hronično stanje koje nije izlečivo, ali se može uspješno kontrolisati. Pacijenti se žale na umor, loš san, otoke u nogama i stomaku, a često ne mogu da obavljaju svakodnevne aktivnosti. Upravo zato je rano otkrivanje bolesti od ključnog značaja za kvalitet života.
Poruka profesora Seferovića je jasna – prevencija, umerenost, fizička aktivnost, kontrola stresa i redovni pregledi temelj su očuvanja zdravlja srca. Bez obzira na godine, stil života ili nasleđe, svakim danom imamo priliku da svojim izborima doprinesemo dužem i zdravijem životu.
