Već dugo vremena ljudi sa naših prostora odlaze u zemlje zapada kako bi uspjeli da pronađu idealne uslove za život. Jedno od najčešćih odabira je Njemačka, a danas ćemo pisati o priči čovjeka koji je u toj zemlji proveo dva desetljeća.
Branko Pašiček je gotovo dvadeset godina svog radnog vijeka proveo u Njemačkoj, gdje je radio u različitim ulogama – od zavarivača do voditelja gradilišta. U prosjeku je mjesečno odrađivao između 250 i 300 sati, a njegova zarada bila je oko 2000 eura. Međutim, kada je došlo vrijeme za odlazak u mirovinu, neugodno se iznenadio. Naime, nakon četrdeset godina radnog staža, njegova mirovina iznosila je samo 250 eura. Taj šok bio je rezultat dugogodišnjeg statusa tzv. ustupljenog radnika, što znači da je bio zaposlen kod hrvatskog poslodavca koji ga je privremeno slao na rad u drugu zemlju – u ovom slučaju Njemačku.
Prema pravilima, poslodavci su bili dužni osigurati da primanja radnika odgovaraju barem minimalnim standardima zemlje domaćina. Iako je Branko primao plaću koja je zadovoljavala te uvjete po satu, stvarni doprinosi za mirovinu uplaćivani su u hrvatski sustav, i to prema minimalnoj plaći. Vjerovao je da će mu buduća mirovina iznositi između 500 i 700 eura, no ispostavilo se da je cijelo vrijeme bio zakinut. Ovakav slučaj, kako sam kaže, nije iznimka – mnogi hrvatski radnici suočavaju se s istim problemom, a do istine dolaze tek kad bude prekasno.
- Još jedna komplikacija u njegovom radnom statusu bilo je prekoračenje trajanja izaslanja, koje prema pravilima ne bi smjelo biti dulje od 24 mjeseca. Također, kroz godine su se poslodavci mijenjali, a pravna forma tvrtki za koje je radio također je prolazila kroz promjene, što je dodatno otežalo praćenje uplaćenih doprinosa. Branko se osjeća iznevjereno jer, iako je uložio ogroman trud i vrijeme, njegova prava nisu bila pošteno priznata. Ističe da su mnogi, baš poput njega, sve do umirovljenja živjeli u uvjerenju da će imati stabilnu mirovinu, ne znajući da im se obračunavala minimalna osnovica.
Kako bi se izbjegli slični slučajevi, mnogi su prisiljeni ulagati u dodatna osiguranja ili samostalno uplaćivati sredstva u treći mirovinski stup, istaknula je Ana Milićević Pezelj, koja se bavi društvenim dijalogom i javnim politikama unutar hrvatskog sindikalnog saveza. Kao odgovor na sve učestalije probleme, sindikati u Hrvatskoj započeli su proces osnivanja savjetovališta koja bi pomogla radnicima, bez obzira na to jesu li članovi sindikata ili ne.
U statistici iz 2014. godine, Hrvatska je u zemlje Europske unije izvezla preko 27.000 radnika, dok je u zemlju došlo oko 4.500 stranih radnika. Većina hrvatskih radnika bila je usmjerena prema Njemačkoj, Austriji, Sloveniji te nordijskim državama. Situacija ukazuje na širok obrazac iskorištavanja, pri čemu se formalno poštuju zakoni, ali se kroz administrativne manevre uskraćuju prava onih koji svojom mukom grade tuđe profite.
U kontrastu s ovom teškom temom, pojavljuje se i jedan neuobičajen, ali potpuno nevezan dio koji se osvrće na kupus – povrće poznato po nutritivnim vrijednostima i dugoj kulturnoj povijesti. Kupus obiluje vitaminom C, jača imunitet, bogat je vlaknima te pomaže u regulaciji probave. Razlikujemo vrste poput bijelog, crvenog i kineskog kupusa, a svaka od njih nosi posebne koristi za organizam.
Od davnina se koristi u biljnoj medicini, gdje je poznat po svojim protuupalnim svojstvima, djelovanju na detoksikaciju tijela i ublažavanju zglobnih tegoba. Kupus se ne koristi samo u prehrani, već i u obliku obloga za smanjenje oticanja i bolova. Bio je cijenjen još kod Grka i Rimljana, dok ga danas nalazimo u brojnim jelima diljem svijeta. Zahvaljujući niskoj kaloričnoj vrijednosti i velikoj hranjivosti, predstavlja izvrstan izbor za uravnoteženu prehranu.
- Jedna od najpoznatijih metoda pripreme je fermentacija, kojom nastaje kiseli kupus – bogat probioticima i ključan za zdravlje crijeva. Osim toga, kupus ima i simboličku vrijednost u raznim kulturama, gdje predstavlja plodnost i obilje. Bez obzira na kulturu ili kuhinju, njegova svestranost i korisnost čine ga izuzetno vrijednim dijelom svakodnevne prehrane.
Ova dva različita narativa – o radničkoj nepravdi i o zdravstvenim prednostima povrća – pokazuju koliko su ljudska iskustva slojevita: od socijalnih borbi do brige za zdravlje, sve su to aspekti koji oblikuju našu svakodnevicu.
