Nova studija objavljena u prestižnom časopisu The Lancet otkriva da bi jedan od ranih znakova upozorenja na demenciju mogao biti povezan s problemima u snu, konkretno sa čestim noćnim morama koje se javljaju godinama pre nego što se pojave uobičajeni simptomi, poput gubitka pamćenja. Ovo otkriće bi moglo omogućiti ranije prepoznavanje osoba u opasnosti, što bi im dalo priliku da preduzmu korake za usporavanje napredovanja bolesti.
Povezanost Noćnih Mora i Demencije
Studija sugeriše da noćne more mogu biti rani signal kognitivnih problema, ukazujući na poremećaj koji prethodi klasičnim simptomima demencije. Istraživanje je sprovedeno na uzorku više od 600 odraslih osoba srednjih godina (35 do 64 godine) i 2600 starijih osoba (starijih od 79 godina), koje u početku nisu imale demenciju.
- Mlađa grupa je praćena u proseku devet godina.
- Stariji učesnici su praćeni u proseku pet godina.
- Analizirana je učestalost noćnih mora i njihov uticaj na kasniji kognitivni pad.
Ključni Zaključci Studije
Jedan od najupećatljivijih nalaza studije jeste da osobe srednjih godina koje imaju učestale noćne more (na nedeljnoj bazi) imaju četiri puta veći rizik od kognitivnog pada u narednoj deceniji.
Kod starijih osoba, noćne more udvostručuju rizik od razvijanja demencije, u poređenju sa osobama koje ih nemaju.
Uticaj na Polove
- Muškarci koji redovno doživljavaju noćne more imaju čak pet puta veći rizik od razvijanja demencije u poređenju sa onima koji ih nemaju.
- Žene imaju 41% veći rizik, što ukazuje da su muškarci pod većim rizikom.
Problemi sa Spavanjem i Demencija
Društvo za Alzheimerovu bolest naglašava da problemi sa spavanjem značajno utiču na kvalitet života obolelih. Osobe s demencijom se često suočavaju sa:
- Nesanicom
- Noćnim buđenjima
- Promenama u ciklusu spavanja
Ovi problemi dodatno povećavaju stres i zbunjenost, što zahteva adekvatne terapije i strategije za poboljšanje sna.
Zaključak
Istraživanja pokazuju da poremećaji sna, naročito učestale noćne more, mogu biti rani signal demencije. Iako su potrebna dodatna istraživanja, ova otkrića pružaju mogućnost ranog prepoznavanja bolesti i omogućavaju pravovremene intervencije.
Šta možemo učiniti?
- Osobe sa čestim noćnim morama, posebno sredovečni ljudi, treba da budu svesni potencijalnog rizika.
- Konsultacija sa stručnjacima može pomoći u ranoj dijagnostici i prevenciji demencije.
Ova saznanja donose nadu da će u budućnosti biti moguće prepoznati i sprečiti razvoj demencije pre nego što bolest postane izražena.
BONUS TEKST
Osjećate li umor, letargiju i nedostatak energije nakon buđenja? Možda ove simptome pripisujete pojavi proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer ovi pokazatelji mogu biti znakovi upozorenja na značajniji temeljni problem.
Usred raširene rasprave o proljetnom umoru, ključno je biti oprezan i prepoznati da umor može ukazivati na temeljne zdravstvene probleme značajnije prirode. Nedovoljna prehrana, sjedilački način života, komplikacije sa štitnjačom, anemija i kronične bolesti među potencijalnim su čimbenicima koji pridonose vašoj nemilosrdnoj iscrpljenosti.
U slučaju da imate osjećaj umora i osigurate dovoljnu količinu sna, ključno je uzeti u obzir dijabetes kao potencijalni faktor. To je posebno važno za osobe starije od 45 godina, one s prekomjernom težinom ili one s obiteljskom predispozicijom za dijabetes.
Simptomi depresije obuhvaćaju više od samog emocionalnog stresa; mogu se očitovati kao umor i stalni osjećaj umora. Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi osjećaje tuge i može predstavljati fizičke znakove, uključujući stalnu iscrpljenost, poremećaje u obrascima spavanja i smanjeni apetit.
- Kako biste poboljšali svoje opće blagostanje i održali optimalnu razinu energije, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, osobito onih koje obiluju vitaminom C. Osim toga, bitno je dati prednost konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D, jer igraju vitalnu ulogu u jačanju živčanog sustava i održavanju zdrave energetske ravnoteže. Preporuča se ograničiti unos šećera i prerađene hrane kako biste spriječili nagli val energije praćen brzim padom i osjećajem iscrpljenosti.
Bavljenje tjelovježbom još je jedna opcija koju treba razmotriti. Iako možda nije najprivlačniji izbor, održavanje dosljedne rutine tjelesne aktivnosti ima potencijal uvelike poboljšati vaše emocionalno stanje i potaknuti vašu vitalnost. Preporuka je da svakodnevne šetnje na otvorenom pređu u naviku, pišu Vijesti.me.
