Na našim prostorima su i dana dan prisutne političke napetosti koje potiču još iz 90. ih godina. Iako je prošlo mnogo godina od toga, i dalj se svi vraćaju na tu temu.
U Hrvatskoj je nedavno sprovedena anketa koja naizgled izgleda jednostavna, ali je otkrila duboke društvene poruke i složene obrasce razmišljanja građana. Građanima je postavljeno pitanje: „Koju državu najviše prezirete?“ Na prvi pogled činilo se da će odgovori pratiti uobičajene obrasce, poput historijskih nesuglasica ili sukoba sa susjedima. Ipak, rezultati su pokazali sasvim drugačiju i slojevitiju sliku.
Dio ispitanika spomenuo je susjedne zemlje, što je razumljivo zbog zajedničke prošlosti i nerijetko kompliciranih odnosa. No, mnogo veći broj odgovora usmjeren je prema globalnim silama poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. Razlozi su najčešće bili politički: ljudi smatraju da te sile imaju prevelik utjecaj na unutrašnje i vanjske poslove manjih država. Takvi odgovori govore o rastućoj političkoj svijesti i razumijevanju međunarodnih odnosa.
Ipak, najveće iznenađenje predstavljali su mladi ljudi koji su jasno rekli da ne mrze nijednu državu. Jedna studentica iz Splita izjavila je kako je besmisleno trošiti energiju na mržnju jer to ne donosi nikome dobro. Ta izjava odražava širi trend: nova generacija odbacuje logiku podjela i netrpeljivosti, zagovarajući toleranciju i razumijevanje. Stariji pristupaju opreznije, ali često naglašavaju da se ne smije generalizirati i da je važnije gledati na ljude, a ne na države.
- Mladi biraju toleranciju umjesto mržnje
- Stariji ističu važnost uvažavanja individualnih ljudi
- Obje generacije se slažu da generalizacije ne donose ništa dobro
Sociolozi smatraju ovakva istraživanja izuzetno važnima jer otkrivaju emocije građana koje politika i mediji često zanemaruju. Dr. Marko Pavlović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu naglašava da ovakve ankete pokazuju kako se oblikuju stavovi i koliko historija i dalje utiče na svakodnevni život. Njegova analiza ukazuje da se hrvatsko društvo polako udaljava od starih obrazaca neprijateljstva i sve više okreće razumijevanju i pomirenju.
Posebno je zanimljivo posmatrati generacijske razlike. Internet, društvene mreže i lakoća putovanja otvorili su mlađim generacijama prozor u svijet na način koji prije nije bio moguć. Granice postaju sve propusnije, a to je donijelo veću saradnju i otvorenost. Mladi gledaju na svijet kroz globalnu perspektivu, dok stariji – iako pod utjecajem prošlih iskustava – prenose vrijednosti empatije i uvažavanja složenosti društva.
- Internet i društvene mreže oblikuju pogled mladih
- Stariji naglašavaju mudrost i važnost iskustva
- Ta kombinacija donosi stabilnije društvo
Sociolog dr. Ivica Lukić dodaje da mladi razumiju kako se mržnjom problemi ne rješavaju, dok stariji uviđaju značaj raznolikosti i složenosti. Prema njegovom mišljenju, oblikuje se kultura dijaloga koja društvu omogućava da sazrijeva i uči iz svojih grešaka. Rezultati ankete, iako potaknuti provokativnim pitanjem, nisu odražavali ogorčenost niti zatvorenost, već prije nadu i želju za promjenom.
Građani su jasno pokazali želju za:
- mirom
- saradnjom
- globalnim razumijevanjem
Iako neki i dalje nose teret prošlosti, čini se da većina želi graditi budućnost oslobođenu historijskih prijepora. Mediji su također prepoznali taj trend: istaknuli su kako je javnost spremna otvoreno razgovarati o emocijama i priznati da prošlost ne mora nužno određivati budućnost.
Anketa je otkrila i još jedan važan fenomen: mržnja gubi snagu, dok sve više raste empatija i spremnost na preispitivanje vlastitih predrasuda. Ljudi žele više objektivnosti, veću neovisnost i pravedniji poredak u kojem velike sile neće imati presudan utjecaj na život manjih naroda. Takvi stavovi svjedoče o sve većoj društvenoj zrelosti i političkoj osviještenosti.
U konačnici, anketa nije bila samo statistički prikaz javnog mnijenja. Ona je pokazala da, uprkos traumatičnoj prošlosti i stalnim podsjećanjima na podjele, postoji jasna težnja ka toleranciji, razumijevanju i zajedništvu. Generacije uče jedna od druge:
- mladi donose otvorenost i energiju
- stariji donose mudrost i iskustvo
Zajedno, oni predstavljaju snagu koja može graditi budućnost u kojoj mržnja više nema centralno mjesto.
Ovi nalazi daju nadu da Hrvatska, ali i širi Balkan, mogu postati primjer kako se, i pored historijskih rana, može graditi društvo zasnovano na poštovanju, saradnji i miru.
