Šemsida i Suljejma Šaćirović, dvije sestre bez formalnog obrazovanja, utjelovljuju duboku životnu mudrost koja im omogućava da napreduju unutar osebujne zajednice. Njihova izvanredna pripovijest ističe snagu obitelji, ljubavi i međusobnog poštovanja.U dobi od 93 godine, Shemsida pokazuje nevjerojatnu duhovitost i bistrinu misli koje opovrgavaju njezine godine, dajući dojam mladolikosti njezinom ponašanju.
Sulejma, njena sestra, mlađa je od nje 8 godina i trenutno ima 85 godina. Iako su u poznim godinama, ove dvije žene dijele vezu koja nadilazi puke obiteljske veze, ukorijenjenu u dubokoj međusobnoj ljubavi i poštovanju. Iako nisu dobili konvencionalno obrazovanje, životna iskustva su im prenijela vrijedne lekcije koje formalno školovanje nije moglo pružiti. Njihovo svakodnevno postojanje primjer je priče o otpornoj obitelji koja djeluje kao kohezivna jedinica.
- “Mi, dvije sestre, Šemsida i Sulejma, živimo u kući naše šogorice, a nitko nema šogoricu poput naše.” Ona nam pruža razinu skrbi koja nadilazi onu koju je pružila vlastitoj kćeri. „Tako su nas djeca odgojila i usadila nam vrijednosti jedinstva i obiteljskog zajedništva“, izražava Šemsida s osjećajem topline u tonu, ističući privrženost i poštovanje koje im je iskazivala njezina snaha, ophodeći se prema njima. kao da su joj vlastite majke.
Narativ bi nedostajao da ne priznaje njihove muževe, koji su slučajno braća. Šemsida, starija sestra, ujedinila je svoju mlađu sestru sa svojim šurjakom. U početku su živjeli u odvojenim kućanstvima, ali su se stalno posjećivali, pružali si podršku i ljubav.
- “U brak sa Sulejmom sam ušla zbog svog djevera. Iako su početne faze predstavljale izazove, brzo su uspostavili čvrstu vezu i od tada jedno drugo dosljedno podržavamo”, navodi Šemsida. Zajedno su obilježili brojne godine zajedničkih iskustava, svladali razne izazove, a snaha je evoluirala ne samo u člana obitelji već i u sastavni aspekt svakodnevnog života. “Nikada nismo očekivali da ćemo živjeti na ovakav način, ali ipak nalazimo radost u tome. Mi smo obitelj, a to je ono što je najvažnije”, napominje Suljejma.
Sada starije žene, ove dvije sestre žive zajedno sa svojom šogoricom, koja im svakodnevno daje smjernice u životu. Ova priča ilustrira kako ljubav, uzajamno poštovanje i jedinstvo pobjeđuju razne izazove, uključujući dob, tradiciju i obiteljske razlike. “Takva su bila vremena; od nas se tražilo da slušamo svoje muževe, jer su se njihove riječi smatrale djelima. Žena koja ne gaji ljubavi prema svom mužu ne bi trebala stupiti u brak s njimDoživljavaju sreću i zadovoljstvo u svom izboru da žive u zajednici, no očito je da prije svega utjelovljuju osjećaj poštovanja i održavaju skladan život, bez obzira na okolnosti.
BONUS TEKST:
Halva je popularna poslastica koja ima dugu istoriju i različite varijante širom sveta. Evo nekoliko zanimljivosti o halvi:Poreklo: Halva je verovatno nastala u Bliskom istoku, a tokom vremena proširila se na Balkan, Aziju, Indiju i Sredozemlje. Svaka kultura je razvila svoj specifičan način pripreme halve.
Zdravstvene koristi: Halva koja se pravi od susamovih semena (tahinija) može biti izuzetno hranljiva jer susam sadrži visoke nivoe kalcijuma, vlakana, zdravih masti i proteina. Takođe je bogata vitaminima B grupe, vitaminom E i magnezijumom.Priprema: Halva se obično priprema kuvanjem šećera u vodi dok se ne formira sirup, a zatim se dodaju mlevena semena, brašno ili drugi osnovni sastojci. Nakon što se masa zgusne i postane lepljiva, izlije se u kalupe i ostavi da se ohladi i stegne.
Popularnost u različitim kulturama: Halva je popularna u mnogim zemljama, uključujući Tursku, Iran, Indiju, Egipat, Grčku, pa čak i na Balkanu. U Turskoj, halva je često posluživana kao poslastica tokom posebnih praznika, dok je u Indiji smatra tradicionalnom poslasticom za festival Diwali.Praznična hrana: U mnogim kulturama, halva se priprema tokom verskih ili kulturnih praznika. Na primer, u muslimanskoj tradiciji, halva se često sprema tokom Ramazana kao simbol zahvalnosti i deljenja.
Različiti sastojci: Iako se u mnogim kulturama koristi sličan osnovni recept za halvu, mogu se dodavati različiti sastojci prema ukusu, kao što su orašasti plodovi, suvo grožđe, cimet, ružina voda ili čak čokolada.Simbolika: U nekim kulturama, halva ima simboličku ulogu. Na primer, u Turskoj i okolnim zemljama, halva se ponekad priprema kao simbol žalosti ili se koristi u običajima vezanim za smrt i komemoraciju.
