Psi su čovjekov najbolji prijatelj i oni su uvijek bili privrženi ljudima. Oni također imaju sposobnost da nanjuše koja osoba je loša, a kako to primjetiti pročitajte u nastavku.
Naučna istraživanja sprovedena u Japanu posljednjih godina potvrdila su ono što mnogi vlasnici pasa već odavno osjećaju – naši četvoronožni prijatelji ne samo da razumiju ljudsko ponašanje, već na osnovu njega oblikuju svoje povjerenje, emocije i odnos prema ljudima. Ta otkrića otvaraju potpuno novu dimenziju u shvatanju povezanosti između psa i čovjeka.
Jedno od najpoznatijih istraživanja vodio je Akiko Takaoka sa Katedre za psihologiju Univerziteta u Tokiju. On je godinama proučavao kognitivne sposobnosti životinja, posebno pasa, s ciljem da odgovori na pitanje – da li psi znaju kada ih neko laže. Rezultati su bili iznenađujući i otkrili su da psi veoma dobro razlikuju iskrenost od obmane, te da jednom izgubljeno povjerenje gotovo nikada ne vraćaju u potpunosti.
Eksperiment je bio jednostavan, ali upečatljiv. Pred pse su postavljene posude s hranom, a zadatak volontera bio je da im pokažu gdje se hrana nalazi. U jednom trenutku, u posude nije stavljana hrana, iako su psi bili navodeni da povjeruju suprotno. Kada su otkrili da su prevareni, njihovo ponašanje se naglo promijenilo. U narednim pokušajima, psi su pokazivali oprez, ravnodušnost ili čak ljutnju prema osobama koje su ih jednom obmanule. Nasuprot tome, prema ljudima koji su uvijek bili dosljedni i iskreni, ostajali su privrženi i puni povjerenja.
Ovaj eksperiment jasno pokazuje da psi:
- razlikuju iskrenost od laži,
- pamte ko ih je prevario,
- teško ponovo daju povjerenje osobi koja ih je razočarala.
Još jedno važno istraživanje sprovedeno je na Univerzitetu u Kjotu. Njegov cilj nije bio samo da utvrdi razlikuju li psi laž od istine, već i da li primjećuju kako se ljudi ponašaju prema njihovim vlasnicima. Rezultati su pokazali da psi nisu pasivni posmatrači, već da aktivno prate društvene interakcije i donose odluke na osnovu njih.
Tok eksperimenta izgledao je ovako: psi su bili u društvu svojih vlasnika i nekoliko volontera koje ranije nisu poznavali. Jedan dio volontera ponašao se ljubazno i prijateljski, dok je drugi bio agresivan i grub, vičući na vlasnike i stvarajući neprijatnu atmosferu. Nakon toga, volonteri su psima ponudili poslastice. Reakcije su bile otkrivajuće:
- psi su rado prihvatali poslastice od onih koji su se lijepo ponašali,
- pokazivali su sumnjičavost i odbijanje prema onima koji su bili agresivni,
- neki psi su čak uzeli poslasticu, ali su se odmah udaljili, pokazujući da ne žele kontakt sa „neprijateljem“ njihovog vlasnika.
Ovi rezultati ukazuju na to da psi imaju sposobnost društvene procjene. Oni ne gledaju samo odnos prema sebi, već i pažljivo posmatraju kako se ljudi ponašaju prema onima koje vole. Ako neko pokazuje neprijateljstvo prema vlasniku, pas to jasno registruje i na svoj način reaguje.
Zajednički zaključci japanskih istraživanja glase:
- psi posjeduju sofisticiran sistem percepcije,
- njihovo ponašanje se temelji na iskustvu, pamćenju i procjeni,
- jednom izgubljeno povjerenje veoma teško se obnavlja,
- oni razlikuju prijateljsko od neprijateljskog ponašanja i shodno tome oblikuju svoj odnos prema ljudima.
Ova otkrića potvrđuju ono što mnogi vlasnici već znaju iz svakodnevnog iskustva – psi nisu samo ljubimci, oni su intuitivni posmatrači i često odlični „sudije karaktera“. Njihove reakcije na ljude oko nas mogu poslužiti kao signal da obratimo pažnju na nečije ponašanje.
Primjeri pokazuju da psi:
- reaguju na ton glasa i gestikulaciju,
- primjećuju dosljednost ili nedosljednost u našem ponašanju,
- povezuju osjećaje vlasnika sa sopstvenim reakcijama.
U konačnici, istraživanja iz Japana još jednom su potvrdila da odnos između psa i čovjeka nije samo emotivan, već i kognitivan. Psi nas prate, analiziraju i odlučuju da li zaslužujemo njihovo povjerenje. To je snažan podsjetnik koliko je važno prema njima se odnositi sa poštovanjem, strpljenjem i iskrenošću. Oni zaista razlikuju istinu od laži, dobrotu od grubosti i prema tome oblikuju svoj svijet.
