BONUS TEKST
Čokolada je danas prisutna gotovo u svakom domu, ali njen put od drevnih rituala do omiljenog slatkiša bio je dug, bogat i neobičan. Malo ko zna da su prva upotreba kakaa i njegovo simbolično značenje potekli iz kultura drevnih Maja i Asteka, koji su živjeli na području današnjeg Meksika i Srednje Amerike. Za razliku od današnje slatke čokolade, oni su pripremali gorki napitak od zrna kakaa, kombinovan s vodom, ljutim paprikama i raznim začinima. Piće, poznato kao „xocolatl“, bilo je rezervisano za vladare, ratnike i svećenike, a smatralo se napitkom koji daje snagu i vitalnost.
- Za stare civilizacije, kakao nije bio samo hrana, već i valuta. Zrna su se razmjenjivala za robu, a njihova vrijednost bila je tolika da se kokoš, primjerice, mogla kupiti za deset zrna, dok su vrijedniji predmeti zahtijevali stotine zrna. Takvo poštovanje prema kakau govori o njegovom duhovnom i ekonomskom značaju.
Dolaskom španskih konkvistadora u 16. stoljeću, čokolada je stigla u Evropu, ali su se ukusi brzo promijenili. Umjesto začina i gorkih dodataka, evropski plemići su počeli u napitak dodavati šećer, med, pa čak i mlijeko, pretvarajući ga u slatku poslasticu prihvatljivu za aristokratske salone. Čokolada je ubrzo postala simbol luksuza i prestiža, rezervisana za više slojeve društva. Još uvijek se konzumirala isključivo kao napitak, a tek kasnije su razvijeni čvrsti oblici koje danas poznajemo.
Prava revolucija u svijetu čokolade nastupila je tek u 19. stoljeću, kada je zahvaljujući industrijskoj revoluciji i tehnološkom napretku postalo moguće obrađivati kakao na efikasniji način. Posebno važan trenutak bio je izum presa za kakao 1828. godine, koji je omogućio odvajanje kakao maslaca od suhe tvari, čime je počela masovnija proizvodnja i eksperimentisanje s oblicima čokolade.
- Jedan od prekretnica dogodio se 1875. godine kada je Daniel Peter, uz pomoć Henri Nestléa, proizveo prvu mliječnu čokoladu. Time je čokolada dobila bogatiju i blažu teksturu, a njen ukus postao je pristupačan većem broju ljudi. U tom periodu nastaju i današnji giganti industrije čokolade, kao što su Cadbury, Hershey i Mars, koji počinju proizvodnju čokoladnih tabli, bombona i raznih poslastica.
S razvojem proizvodnje, čokolada je prešla iz luksuza u svakodnevni užitak. Postala je dostupna široj populaciji i vrlo brzo osvojila čitav svijet. Danas se proizvodi u hiljadama oblika i ukusa, ali osnovna sirovina ostaje ista – kakao, biljka koja je prije bila sveta.
U savremenom dobu, osim što je slatkiš, čokolada se sve više istražuje i kao potencijalno korisna namirnica za zdravlje, naročito u svom tamnom obliku. Naučnici su otkrili da sadrži flavonoide, moćne antioksidanse koji poboljšavaju cirkulaciju, smanjuju upalne procese i pozitivno djeluju na srce. Neka istraživanja pokazuju i da umjerena konzumacija tamne čokolade može uticati na mentalno zdravlje, podići raspoloženje i smanjiti stres.
Važno je, naravno, razlikovati kvalitetnu čokoladu bogatu kakao sastojcima od onih proizvoda koji sadrže više šećera nego prave čokolade. Ali bez obzira na oblik, okus ili porijeklo, čokolada ostaje simbol zadovoljstva, uspjeha tehnologije, ali i kulture.
- Iako je danas uzimamo zdravo za gotovo, kada pojedemo kockicu čokolade, možda vrijedi zastati i pomisliti da je upravo ta poslastica nekada bila rezervisana za careve, svece i ratnike, korišćena kao sredstvo plaćanja, a smatrana darom nadnarodnog porijekla.
Od svetog napitka u rukama aztečkih vladara, do slatkog zalogaja u savremenim domovima, čokolada je ostala snažno prisutna u ljudskoj kulturi – kao izvor utjehe, užitka, simbolike i inovacije.
