Ulja iz sjemenki su postala uobičajeni sastavni deo moderne ishrane, prisutna u mnogim svakodnevnim proizvodima, od prerađene hrane do dodataka kao što su formule za bebe. Iako je njihov unos u našoj ishrani visok, poslednjih godina raste zabrinutost zbog njihovog uticaja na zdravlje. Iako ulja iz sjemenki, poput suncokretovog, sojinog, kukuruznog i drugih, nude mnoge prednosti, prekomerni unos ovih ulja, naročito u obliku industrijski prerađene hrane, može imati negativne posledice na naše zdravlje, uključujući povećan rizik od upala, raka, dijabetesa i drugih ozbiljnih bolesti.
Šta su ulja iz sjemenki?
Ulja iz sjemenki potiču od biljnih sjemenki, koje se pare i obrađuju kako bi se oslobodilo ulje. Ova ulja su posebno bogata omega-6 masnim kiselinama, koje su esencijalne za zdravlje, ali je problem u njihovom prekomernom unosu. Dok tradicionalne metode vađenja ulja, kao što je mehaničko prešanje, zadržavaju hranjive materije, moderna industrijska prerada može uključivati korišćenje hemikalija, što rezultira uljima sa lošim ukusom i potencijalno toksičnim nusproizvodima.
Zbog svoje niske cene i široke dostupnosti, ulja iz sjemenki postala su glavni izvor masti u mnogim industrijski prerađenim proizvodima, posebno u ultraprocesiranim jelima (UPF), koja su često bogata šećerima, solju i aditivima, a siromašna esencijalnim hranjivim tvarima.
Ulja iz sjemenki i njihov uticaj na zdravlje
Recentna istraživanja otkrivaju zabrinjavajuće veze između prekomernog unosa ulja iz sjemenki i ozbiljnih zdravstvenih problema. Dve ključne studije iz 2023. godine istraživale su povezanost između omega-6 masnih kiselina i zdravlja, naročito u kontekstu raka, dijabetesa i upala.
Rak i upale
Jedna od studija sprovedena na Univerzitetu Južna Florida analizirala je uzorke tkiva raka debelog crijeva kod 81 osobe i otkrila visoke koncentracije upalnih omega-6 masnih kiselina. Ove masne kiseline mogu izazvati upale koje podržavaju rast tumora i slabe imuni sistem, omogućavajući rakovima da napreduju i šire se. Ovo je od suštinske važnosti, jer pokazuje da dugoročni unos omega-6 može stvoriti povoljan ambijent za razvoj raka.
Druga studija, koja je istraživala povezanost između prehrane i raka prostate, pokazala je da su muškarci sa ranim fazama bolesti koji su izbacili ulja iz sjemenki iz svoje ishrane i povećali unos omega-3 masnih kiselina (npr. iz ribe poput lososa), usporili napredovanje bolesti. Ove studije ukazuju na to da se jednostavnom promenom ishrane mogu postići značajna poboljšanja u borbi protiv raka.
Dijabetes i demencija
Povećan unos ulja iz sjemenki povezan je i sa gojaznošću i dijabetesom tipa 2, što se često dešava zbog konzumiranja ultraprocesirane hrane koja je bogata nezdravim mastima i nedostatkom hranjivih tvari. Stručnjaci smatraju da povećana konzumacija ovih ulja može uticati na povećanje nivoa upala, što povećava rizik od razvoja ovih stanja.
Kada je u pitanju demencija, neka istraživanja sugerišu da biljna ulja mogu uzrokovati nakupljanje plaka u mozgu, što može doprineti razvoju neurodegenerativnih bolesti. U poređenju sa zdravijim alternativama poput maslinovog ulja, koje pokazuje zaštitu od oksidativnog stresa, biljna ulja mogu doprineti lošijem zdravlju mozga.
Problem s omega-6 masnim kiselinama
Iako omega-6 masne kiseline imaju mnoge koristi u umjerenim količinama, problem nastaje kada ih unosimo u prekomernim količinama. Linolna kiselina, najzastupljenija omega-6 masna kiselina, pomaže u održavanju zdrave kože i ćelijskih membrana, a veći unos linolne kiseline može doprineti:
- Nižem riziku od srčanih bolesti
- Smanjenju lošeg holesterola
- Boljoj kontroli šećera u krvi
Međutim, prekomerni unos linolne kiseline može dovesti do njenog pretvaranja u arahidonsku kiselinu, koja može podstaknuti upale i doprineti razvoju bolesti poput gojaznosti i raka.
Industrijska prerada i nusproizvodi
Komercijalna prerada ulja iz sjemenki, koja uključuje procese kao što su izbjeljivanje i dezodoriranje, može razgraditi hranjive tvari u uljima i proizvesti toksične nusproizvode. Ovaj proces može rezultirati formiranjem toksina koji štetno utiču na zdravlje.
Jedan od ključnih problema sa zapadnjačkom ishranom je nesklad u unosu omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Idealni omjer ove dve vrste masnih kiselina trebalo bi da bude 1:1, dok zapadnjačka ishrana često ima omjer od 16:1, što doprinosi upalama u organizmu.
Optimalan unos i umjerenost
Stručnjaci kao što su prof. Tim Yeatman sugerišu da je umjerenost ključ. Iako nije nužno potpuno izbegavati ulja iz sjemenki, prekomerna konzumacija tokom celog dana može predstavljati problem. Preporučuje se pažljivo čitanje deklaracija na proizvodima i izbegavanje ultraprocesirane hrane.
Korišćenje zdravijih alternativa, poput maslinovog ulja ili avokadovog ulja, koja su bogata omega-3 masnim kiselinama, može pružiti zdravstvene koristi. Na primer, maslinovo ulje, posebno ekstra djevičansko, središnji je element mediteranske ishrane i dokazano je korisno za zdravlje srca.
Da li je sigurno kuhati sa uljem iz sjemenki?
Kuhanje sa uljem iz sjemenki na visokim temperaturama, poput dubokog prženja, može značajno povećati nivo toksina u hrani. Polinezasićene masne kiseline u biljnim uljima reaguju sa kiseonikom i stvaraju toksične produkte oksidacije, koji mogu biti vrlo štetni. U ponovnom korišćenju takvih ulja dodatno se povećava koncentracija toksičnih spojeva.
Alternative zdravijim uljima
Umesto ulja iz sjemenki, stručnjaci preporučuju korišćenje maslinovog ulja, avokadovog ulja, pa čak i putera i ghee-a. Maslinovo ulje je bogato monozasićenim mastima i dokazano ima brojne zdravstvene prednosti. Takođe, avokadovo ulje je korisno za zdravlje srca i očiju.
Zaključak
Ulja iz sjemenki nisu nužno loša, ali prekomerna konzumacija i industrijska prerada mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje. Za optimalnu ishranu, važno je umereno unositi omega-6 masne kiseline i birati zdravije alternative. Fokus na omega-3 masne kiseline, poput onih u maslinovom i avokadovom ulju, te izbegavanje ultraprocesirane hrane, ključni su za održavanje dobrog zdravlja.
